Kako bi građani koji nepropisno odlažu otpad bili detektirani, komunalno redarstvo svakodnevno diljem Zagreba nadzornim kamerama kontrolira 170 lokacija na spremnicima za odlaganje otpada. Danas su otvorili vrata svog operativno-komunikacijskog centra medijima da bismo vidjeli kako to izgleda u praksi
Od 1. listopada prošle godine u Zagrebu se primjenjuje novi model sakupljanja otpada. Isprva je naglasak bio na upozorenjima da bi se građanima dalo nešto vremena za prilagodbu na novi sustav, a onda je koncem godine uslijedilo sankcioniranje. Kako bi se ulovili oni građani koji nepropisno odlažu otpad, sustav detekcije se u velikoj mjeri temelji na onima koji prijavljuju svoje neposlušne sugrađane, a tu je i 80 komunalnih redara koji rade u trima smjenama na raznim lokacijama i hvataju ih s rukama u pekmezu.
Kako bi se redarima olakšao posao, u operativno-komunikacijskom centru zagrebačkog komunalnog redarstva svakodnevno se nadzire 170 lokacija, i to s više od 500 kamera. Sustav funkcionira tako da se u slučaju da kamera zabilježi nepropisno odlaganje obavještava najbliži komunalni redar, a on bi u roku od tri minute trebao doći na tu lokaciju.
vezane vijesti
'Kamere su postavljene na operativno interesantnim pozicijama, na kojima najčešće uočavamo počinjenje prekršaja', rekao je Željko Renić, pomoćnik pročelnika za komunalno i prometno redarstvo, naglasivši da videonadzor zapravo daje indiciju komunalnim redarima da treba djelovati na određenoj lokaciji.
Dodaje da je riječ o prevencijskoj metodi jer idu za tim da će građani koji imaju saznanje da se na određenoj lokaciji nešto snima nastojati ne činiti prekršaj, a komunalni redari mogu postupati prema onima koji nepropisno odlažu otpad pozivajući se na videosnimak u koji imaju uvid unutar 24 sata od počinjenja prekršaja.
U ovoj godini izdano je oko 2500 upozorenja, a kažnjeno je oko 500 građana, dok je samo u ovom mjesecu 5000 građana prijavilo nepropisno odlaganje otpada. Renić ističe da oni ne idu za time da kažnjavaju građane, nego ih žele potaknuti da se prekršaj ne ponovi, pa ih se u većini slučajeva samo upozorava ili sankcionira najblažim mogućim mjerama. Uobičajena kazna za pravne osobe je 500 eura, za obrte 250, a za fizičke osobe iznosi 90 eura.
'Praksa pokazuje da one osobe koje čine prekršaje to i ponavljaju. Fokusiramo se na pojave i ovaj sustav se dosad pokazao izuzetno učinkovit', dodaje Renić. S druge strane, postoje i oni koji autom dolaze do neke lokacije kako bi bacili smeće. Ako kamere uspiju zabilježiti registracijsku oznaku, komunalno redarstvo poziva vlasnika vozila na razgovor. Što se pak tiče dostatnosti komunalnih redara, Renić kaže da se nada da će uskoro zaposliti njih još 50.
