Volonteri Pčelarskog dežurstva grada Zagreba u ovoj sezoni - do 13. kolovoza 2013. godine, više od 500 puta su izašli na teren prikupljajući rojeve i zajednice pčela te uništavajući legla osa i stršljena. U proteklih sedam godina pčela, osa i stršljena u gradu je sve više, a upravo smo u dijelu godine kad ose i stršljeni ulaze u vrlo buran razvoj, izvijestili su iz Pčelarskog dežurstva grada Zagreba
Brojne su vrste osa, od onih potpuno benignih do onih prilično agresivnih, kažu u zagrebačkom Pčelarskom dežurstvu.
Osa 'pokućarica', iz roda galskih osa, ima svaki zagrebački tavan. One su bezopasne i prepoznaju se po otvorenom leglu veličine dlana ili malo većeg i kad lete vise im zadnje noge. Svatko ih može sam ukloniti bez opasnosti da će ga napasti (posprejati nekim od insekticida za leteće insekte).
Vespula germanika ili europska osa gradi 'višekatno' gnijezdo koje je obloženo 'papirnatom' membranom i može u ovo doba godine imati i više tisuća jedinki u leglu, a do kraja rujna i do 6.000 'boraca'. Te ose su vrlo dobri letači, veličine su do 18 mm i vrlo su agresivne. S njima se nije preporučljivo 'igrati', a njihovo uklanjanje treba prepustiti volonterima Pčelarskog dežurstva.
Stršljeni u ovo doba godine imaju već nekoliko slojeva legla, koje je također omotano u 'papirnatu' membranu prošaranu svjetlosmeđe do oker bojama materijala, i u vrlo su burnom razvoju te do kraja rujna mogu imati 5.000-6.000 jedinki u gnijezdu. Imaju društvenu zajednicu s podjelom dužnosti, a na ulazu u gnijezdo su čuvari koji mogu napasti ako se neoprezno približimo gnijezdu. Izvan svog 'koridora', udaljeni od legla, ne napadaju, vrlo su plahi i slabi letači.
I europska osa i ljuti stršljen svoja legla hrane drugim kukcima, a odrasle jedinke se hrane raznim biljnim sokovima (slatkim, fermentiranim, umjetnim, prirodnim i dr.) i tu za naše sugrađane počinje problem. Sva neadekvatno zbrinuta ambalaža od raznih napitaka, trulo voće i oštećena stabla i grmovi neodoljivo privlače ove kukce, a hrastovi i grmovi jorgovana omiljeno su mjesto okupljanja stršljena.
Prema raspoloživim informacijama, ne postoje repelenti kojima bismo ove kukce mogli tjerati s određenog područja, a trovanje cijelog grada je neizvedivo. No postoji nekoliko vrsta klopki koje si svatko može sam napraviti i s kojima se može bitno smanjiti pritisak ovih kukaca kako na javne prostore tako i na privatne, kažu u Pčelarskom dežurstvu.
Od ambalaže mineralne vode može se napraviti nekoliko vrsti klopki, a naveli bismo dvije:
- od polovice na više nekim usijanim predmetom (može i žar cigarete) probuše se rupe promjera 8-10 mm na nekoliko mjesta i u bocu se ulije 2-3 dl piva ili nekog voćnog soka i klopke objese na mjestima gdje se u najvećoj mjeri zadržavaju kukci.
- drugi način je da se boci od mineralne vode odreže gornja četvrtina, taj dio je potom lijevak koji se okrene i utakne u donji dio. U bocu se ulije također pivo, radler ili sok i izloži na dasku prozora, balkon ili tlo gdje se skupljaju ti kukci.
Za parkove i dječje vrtiće, gdje se uz korijen hrastova skupljaju stršljeni, u Pčelarskom dežurstvu preporučuju klopku koja se može napraviti na slijedeći način:
- na karton se namaže ljepilo za miševe i po njemu pospu komadići voća. Ta klopka bi se trebala svakih 4-5 dana mijenjati, a ako su velike vrućine i svaki dan.
