Prema pravosudnim podacima BiH u zadnje 4 godine oko 40-tak građana Hrvatske tražilo je služenje kazne u BiH, a njih 60-tak iz BiH tražilo je služenje kazne u Hrvatskoj. Treba li se mijenjati sporazum između Hrvatske i BiH koji regulira takve slučajeve ili se moraju mijenjati stavke oko pravosudnih mjera opreza u Studijiu 4 odgovorio je Jure Martinović, državni tajnik u Ministarstvu uprave.
'Nije mali broj zahtjeva, ali broj nije ni toliko velik kad se uzme u obzir da kroz zatvorski sustav Hrvatske godišnje prođe desetak tisuća ljudi i da veliki broj građana Hrvatske ima dvojno državljanstvo', kazao je Juro Martinović na HTV-u.
Međutim, u pitanje se može dovesti vjerodostojnost pravosuđa Hrvatske i BiH obzirom na odstupanja od sporazuma u sferi izvršenja kazni zatvora.
vezane vijesti
Može se jednostrano istupiti iz sporazuma, rok je 6 mjeseci
Ponovio je da se radi o legalnim zahtjevima, temeljenim na sporazumu koji su vlade dviju država potpisale u Splitu 16.2. 1996. a na pitanje što bi se trebalo dogoditi da se taj dokument suspendira odgovorio je: 'Dokument se ne može 'ad hoc' suspendirati, ali se iz njega može istupiti. Otkazni rok je 6 mjeseci, ali ovoga trenutka nijedna strana o tome ne razmišlja'.
"Dvojno državljanstvo - ono što je atipično"
'Možemo, međutim govoriti o duhu, slovu sporazuma i njegovom smislu. Pravnici na taj sporazum gledaju kao na pomoć države - državi da zadovolji svoj suverenitet u kazneno- pravnoj sferi kad osuđena osoba nije dostupna da se izvrši izrečena kazna. Sporazum ima i socijalno-penološke razloge - proces resocijalizacije i rehabilitacije zatvorenika najviše uspjeha ima u domicilnoj državi, u državi okruženja obitelji, prijatelja i posla', dodao je Martinović.
Naglasio je da je u ovom slučaju ono što je atipično - dvojno državljanstvo. Ljudi vezani za nas, a ne za državu u kojoj traže izvršenje kazne. 'To je suspektnost ovog sporazuma u konkretnim slučajevima', naglasio je.
Trebaju li se mijenjati stavke oko pravosudnih mjera opreza?
'USKOK je dobro rekao i sudovi su donijeli svoje odluke u konkretnim slučajevima. Vjerujem da sudovi u dokaznoj građi u spisu konkretnog slučaja (o.a. Zoran Mamić) nisu našli dovoljno razloga za izricanje zabrane napuštanja teritorija RH, a to se moglo zaključiti iz ranijih izjava i ponašanja okrivljenika tijekom postupka', kazao je Martinović.
Na pitanje mogu li se kazne zatvora zamijeniti novčanim kaznama odgovorio je: 'Kazne zatvora u kazneno-pravnom sustavu BiH mogu mijenjati za novac. Međutim, radi se samo o kaznama do godine dana zatvora. Takva kazna koša oko 18.000 eura'.
Percepcija pravosuđa
Vezano za prijave protiv sudaca koji su vodili postupak, Martinović je kazao kako je sve na DSV-u, koji ima sve podatke. Ništa od toga on nije vidio i nije htio to komentirati. Međutim, kazao je - na temelju onog što se moglo vidjeti u medijima - DSV je donio ispravnu odluku i te suce suspendirao kako ne bi bilo daljnje štete.
'Bilo je disonantnih tonova u našoj 'pravosudnoj obitelji'. (...) Utjecaj politike na pravosudnu vlast je zaista minimalna. On ne bi smio uopće postojati, ali jedno prožimanje je u neku ruku normalno', komentirao je Martinović prijepore oko izbora čelnog čovjeka Vrhovnog suda.
