Procjenjuje se da je ukupna potencijalna vrijednost građevinskih radova, koja se odnosi na energetsku obnovu zgrada u Hrvatskoj do 2030. godine, 128 milijardi kuna, istaknuo je na skupu.

Ne samo u Hrvatskoj, nego i cijeloj Europskoj uniji, zgradarstvo je u središtu politike energetske učinkovitosti i pokušaja postizanja ciljeva iz Agende 3 puta 20, kaže pomoćnica ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Borka Bobovec. Dodaje da se u Hrvatskoj na potrošnju u zgradama odnosi više od 40 posto ukupne finalne potrošnje energije, pa se javne politike okreću mogućostima ušteda i povećanja energetske učinkovitosti upravo u zgradama.

Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u graditeljstvu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Nada Marđetko Škoro podsjeća da je Vlada jesenas donijela program energetske obnove javnih zgrada čiji je cilj do kraja 2015. godine cjelovito energetski obnoviti 200 zgrada. Računa se da bi to trebalo donijeti investicije od 400 milijuna kuna, uz smanjenje potrošnje energije između 30 i 60 posto i smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 20,2 tisuća tona.

Prema programu obnove stambenih zgrada od 2014. do 2020. godine, u planu je cjelovita energetska obnova 200 zgrada ili obiteljskih kuća po svakoj županiji godišnje. Procjenjuje se da bi ukupna godišnja investicija pritom iznosila 116 milijuna kuna, a do kraja programa pet milijardi kuna.