Ubojstvo Mohsena Fakrizadeha težak je udarac za Iran i tamošnje sigurnosne službe. Fakrizadeh nije bio bilo tko, već ugledan znanstvenik, utemeljitelj iranskog nuklearnog programa, član Iranske revolucionarne garde i jedan od najčuvanijih ljudi u zemlji pa će vrh tamošnje vlasti među sobom morati odgovoriti na mnoga pitanja o tome tko je kriv za propuste što su doveli do ubojstva. Operacija u Teheranu predstavlja veliku sramotu za iranski sigurnosni aparat, posebno za tajnu službu Revolucionarne garde
Atentat na Fakrizadeha još je jedan slučaj u dugom nizu misterioznih ubojstava i sabotaža s kojima se Iran susreće već cijelo desetljeće. Većinom su meta široj javnosti nepoznati znanstvenici ili objekti za koje se smatra da su povezani s nuklearnim programom.
Iran sve takve udare automatski pripisuje izraelskim i američkim službama te prijeti odmazdom. Tako je neimenovani izvor izjavio za iransku Press TV da oružje s mjesta na kojem ubijen Mohsen Fakrizadeh ima logotip i specifikacije izraelske vojne industrije.
vezane vijesti
Izraelci službeno ne priznaju da su izvršili operaciju, ali neslužbeno likuju i slave uspjeh svoje tajne službe. U nedjelju je izraelski ministar energetike Yuval Steinitz izjavio da je Fakrizadehova smrt dobra za cijeli svijet.
'Atentat u Iranu, tko god ga je počinio, koristi ne samo Izraelu, već cijeloj regiji i svijetu', rekao je Steinitz.
New York Times piše da se Iran nikad nije našao na udaru takvog niza napada kakve je pretrpio 2020. godine. U siječnju je u američkom udaru bespilotnom letjelicom u Bagdadu ubijen šef postrojbe Al Kuds, general Kasim Sulejmani, a u kolovozu je na ulicama Teherana ubijen drugi čovjek Al Kaide, Abu Muhamad al Masri, optužen da je pomagao u planiranju bombaških napada na dva američka veleposlanstva u Africi 1998. godine. Također, Iran je priznao da je eksplozija u glavnom nuklearnom postrojenju Natanz u srpnju ove godine bila rezultat sabotaže. Vatra u postrojenju prouzročila je značajnu štetu i usporila napredak u radu centrifuga koje se koriste za obogaćivanje urana. Time je usporen i razvoj iranskog nuklearnog programa.
'Rijetko je koja zemlja pokazala sličnu sposobnost da očigledno nekažnjeno udara na teritorij svog najžešćeg neprijatelja', rekao je Bruce Reidel, istraživač iz Instituta Brookings i bivši dužnosnik CIA-e s iskustvom rada u Izraelu, za The New York Times. Istaknuo je da Iranci ne pokazuju znakove da mogu učinkovito odgovoriti na takve udare. Nakon ubojstva Sulejmanija, jednog od svojih vodećih generala, šefa elitne postrojbe zadužene za vanjske operacije i tvorca iranske bliskoistočne strategije, bilo je mnogo prijetnji odmazdom, ali ništa se više od raketiranja prazne američke baze u Iraku nije dogodilo.
Izrael je najveći svjetski kritičar iranske teokratske vlasti. Razvoj iranskog nuklearnog programa smatraju prijetnjom vlastitom opstanku i na sve moguće načine nastoje ih zaustaviti u tome. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu glasno se protivio nuklearnom sporazumu koji je administracija Baracka Obame sa šest velikih svjetskih sila sklopila s režimom u Teheranu u zamjenu za ukidanje sankcija. Ulazak Donald Trumpa u Bijelu kuću donio je olakšanje Izraelu jer je Washington izašao iz sporazuma i žestoko pritiskao režim u Teheranu. No trenutno vlada neizvjesnost zbog toga kako će se Joe Biden, bivši Obamin potpredsjednik, postaviti prema Iranu. Analitičari smatraju da će Trumpova odlazeća administracija uz pomoć Izraela učiniti sve u posljednjim danima na vlasti da onemogući bilo kakvu mogućnost povratka na nuklearni sporazum.
Izrael ima izuzetne uspjehe u djelovanju protiv Irana, dijelom jer koncentrira znatne resurse svojih špijunskih agencija uglavnom na svog najvećeg neprijatelja, rekao je Riedel iz Instituta Brookings za New York Times, dodavši da pažljivo njeguju veze sa zemljama oko Irana kao dijelom 'platforme' za nadzor i novačenje - ponajviše s Azerbajdžanom. Nedavni sukob s Armenijom skrenuo je pozornost na bespilotne letjelice i ostalo naoružanje koje je Izrael isporučio Azerbajdžanu kao dio te veze.
>>> [VIDEO] Azerbajdžan je bespilotnim letjelicama pomeo armenske oklopnjake i pobijedio u ratu. Ovi su dronovi hit na globalnim bojišnicama
Negodovanje u Iranu je veliko. Mediji pišu da društvene mreže kipte od bijesa prema režimu.
'Dok su tajne službe i sigurnosni aparat zauzeti praćenjem i maltretiranjem studenata, aktivistica, novinarki i neistomišljenika, nuklearne znanstvenike ubijaju nam na ulici usred bijelog dana', navodi se u brojnim tvitovima i komentarima Iranaca poslije ubojstva Fakrizadeha.
Fakrizadeh se smatra tvorcem iranskog nuklearnog programa. Na njega je izvršen napad još 2008., kada je motociklist na njegov automobil bio prikačio eksplozivnu napravu. Tada se spasio iskočivši iz automobila. Ovaj put nije imao šanse. Iako su informacije o tome kako je ubijen različite, zadnje vijesti govore da je to učinjeno mitraljezom na daljinsko upravljanje sa 150 metara udaljenosti, navodi novinska agencija Fars, što je suprotno ranijim izvješćima o oružanom napadu nepoznatih ljudi na njegove tjelesne čuvare te zabijanju terenca punog eksploziva u automobil.
Mosad je prije dvije godine ukrao tisuće stranica dokumenata o iranskom nuklearnom programu. Tada je tijekom bombastično najavljivane konferencije za tisak izraelski premijer Netanyahu predstavio saznanja do kojih su došli. Na presici je kazao: 'Fakrizadeh, upamtite to ime.'
Navodno su tada agenti Mosada došli do podataka otvorivši nekoliko ormarića u skladištu specijalnim aparatom za vruće rezanje metala, a lokaciju dokumenata ne bi bilo moguće znati bez informacija iznutra. Kako se radi o iznimno povjerljivim informacijama, podaci su u strane ruke došli iz samog vrha iranske vlasti pa će se Iranci morati prvo pozabaviti time odakle im cure povjerljive informacije. Za to vrijeme stručnjaci smatraju da Iran može očekivati slične ciljane udare kojima je cilj oslabiti režim i smanjiti mogućnosti da proizvede nuklearno oružje.
