Prema podacima koje je dr. Smoljanović dobio za razdoblje od 2001. do 2009., a koji su dostupni od Hrvatskog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smrtnost žena od raka dojke u Splitsko Dalmatinskoj Županiji u padu je u prvom desetljeću 21. stoljeća, a najmanja smrtnost je u Vrgorcu.

Proučavajući smrtnost u tri povijesne, geografske, kulturološke i demografske regije Splitsko-dalmatinske županije dr. Smoljanović je došao do iznenađujućih podataka. Naime, otoci, priobalje i zagora imaju potpuno različite stope smrtnosti žena od ove opake bolesti. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije uredio je raspodjelu umrlih žena od raka dojke po ispostavama Zavoda.

Iako se očekivalo kako će, zbog udaljenosti od Splita i kvalitetne zdravstvene zaštite, smrtnost biti najveća u Dalmatinskoj zagori dogodilo se upravo suprotno. Smrtnost u predjelima Dalmatinske zagore značajno je manja u odnosu na područja priobalja i otoka te samog Splita koji je uz samu bolnicu. Bilo je opravdano očekivati manju smrtnost kod onih bliže bolnici, ali ispostavilo se sasvim suprotno, najudaljeniji Vrgorac ima najmanju smrtnost.

Analizirajući sve glavne uzroke ovako drastičnih razloga između regija Splitsko-dalmatinske županije Nastavni zavod i dr. Smoljanović ponovno su došli do zapanjujućih podataka. Naime, u razmatranju svih uzroka ovakvih rezultata (genskih, rasnih, klimatoloških, načina života, prehrane, stupnja edukacije, broja porođaja itd.) svi čimbenici išli su u prilog priobalju i otocima, a protiv Zagore.

Žene Zagore jedinu su prednost imale u broju živorođene djece. Prema dobivenim podacima, žene u Zagori imaju značajno više živorođenih od žena u priobalju i na otocima i značajno nižu stopu smrtnosti u dobi žena 65 i više godina. Razlika postoji i u dobi žena od 30 do 64 godine, ali ona više nema toliko izraženu značajnost razlika. Prevedeno, mlađe žene Zagore rađaju manje djece i imaju veću stopu smrtnosti od starijih. Postupno, ali sigurno približavaju se ženama priobalja i otoka.

Smanjivanjem udjela žena s troje i više djece smanjuje se i razlika u smrtnosti. Analizirajući područje Zagore, dr. Smoljanović je zaključio kako je smrtnost žena od 30 do 64 godine manja za 25 posto u odnosu na SDŽ, a kod žena od 65 i više godina ta razlika čak 31 posto. Zaključak istraživanja je kako žene Zagore imaju manju smrtnost raka dojke zbog većeg broja rođene djece u odnosu na priobalje i otoke. Veći broj rođene djece podrazumijeva dulje vrijeme dojenja, dulju laktaciju i dulje održavanje prirodne funkcije dojke.

Dr.Smoljanović u svojoj studiji ističe Vrgorac, u kojemu je evidentirano 3.800 žena. Prema podacima dr. Smoljanovića, 2001. su na ovom području zabilježena četiri smrtna slučaja od raka dojke, što je u odnosu na sva ostala područja SDŽ daleko najmanje. Nadalje, u razdoblju od 2001. do 2009. u Vrgorcu je samo jedna žena umrla od raka dojke dok se u posljednjih pet godina ne bilježi niti jedna smrt Vrgorčanke od ove opake bolesti.

Točan odgovor zašto žene žive najzdravije baš u Vrgorcu, točno se ne zna, ali doktor Smoljanović ističe kako u Domu zdravlja Vrgorac više od 15 godina postoji mamograf i ultrazvuk, a redovite preglede provodi iskusni rendgenolog iz KBC Split. Prema doktoru Smoljanoviću pozitivna je i činjenica da pod istim krovom rade i liječnici primarne zdravstvene zaštite pa je neposredan kontakt i dogovor o pregledima svakodnevan pa dobar rezultat nije mogao izostati.

Ipak kao zaključak studije, dr. Smoljanović najviše je pohvalio muževe, Vrgorčane, koji su: svojim ženama u takvim uvjetima kao pravi muževi omogućili dojenje tri i više živorođena djeteta, koji su omogućili dostupnost kvalitetne dijagnostike u svrhu pravovremenog i uspješnog liječenja svojih žena, majki njihove djece u uvjetima u kojima bi im pozavidjele mnoge žene iz velikih gradova sa svim sadržajima suvremenog života, koji omogućavaju svojim ženama zdrav život u skladu s prirodom.