Okrugli stol 'Antifašistička Hrvatska u srednjoškolskim i osnovnoškolskim udžbenicima povijesti', u organizaciji Savjeta antifašista Republike Hrvatske, okupio je u Zagrebu brojne povjesničare, a među govornicima bio je i hrvatski predsjednik Mesić
Predsjednik Mesić rekao je da smo 'početkom 90-ih godina prošloga stoljeća 'pustili duha iz boce' smatrajući da će nekritički pristup ustaštvu i demoniziranje antifašizma biti najbolji način za homogeniziranje Hrvata u raskidu s Jugoslavijom'.
Predsjednik Mesić je istaknuo da 'povijesno iskustvo uči da nikada nikome nije uspjelo nijednoga od tako oslobođenih duhova vratiti u poslovičnu bocu'.
Time smo pak, smatra Mesić, 'dopustili da malobrojni ustašonostalgičari nametnu prikaz nedavne povijesti koji je rezultirao trovanjem mlade generacije', te je zaključio: 'Uz politiku, najpogubniju ulogu u tome su odigrali povijesni udžbenici, a ne mogu i neću amnestirati ni medije.'
Stajalište predsjednika Mesića je da dijete koje danas ide u školu mora dobiti punu i potpunu informaciju o svemu, što je ilustrirao primjerom događaja na Bleiburgu. Istaknuo je da, kada se govori o Bleiburgu, ne smije propustiti upozoriti ne samo na taj zločin, nego i na zločinačku prirodu ustaškoga režima koja je svoje ostvarenje našla u logorima poput Jasenovca, Gradiške, Jadovnoga, odnosno da treba upozoriti na ono što je prethodilo Bleiburgu.
Istaknuo je da samo demokratska, civilizirana, antifašistička Hrvatska - suočena sa svojom prošlošću, ali i oslobođena njezinih okova te sposobna na suočavanje s punom istinom, ima šanse za budućnost u ujedinjenoj Europi te da ne smijemo i nećemo dopustiti da pogrešno usmjerene mlade generacije ne budu sposobne za život u ujedinjenoj Europi.
Povjesničar akademik Petar Strčić ocijenio je pak da su današnji udžbenici povijesti dosadni, pa je učenicima i povijest dosadna.
I dok se do 90-ih godina u udžbenicima pretjerivalo s tzv. komunizmom, nakon toga se počelo pretjerivati s tzv. hrvatskim nacionalizmom, rekao je Strčić. Potpuna neupućenost učenika s nekim povijesnim činjenicama je pak konstanta u hrvatskim udžbenicima, upozorio je, navodeći neke primjere iz starije i novije povijesti, poput sudjelovanja visokih hrvatskih časnika u bitki na Kosovu polju te posjeta Ante Pavelića Rimu 1927.
Na skupu su sudjelovali i autori novih udžbenika povijesti, među kojima i Snježana Koren i Jakša Raguž.
Uvodničar, predsjednik Savjeta antifašista RH Branko Dubravica, osvrnuo se i na aktualnu situaciju slovenske blokade pristupnih pregovora RH sa EU-om, rekavši da su, u trenutku kada su divizije JNA oslobađale slovensko tlo, 'Slovenci vidjeli more onoliko koliko ga se vidi iz Knina'.
