Petnaest hrvatskih gradova pridružuje se globalnoj kampanji za smanjenje nepotrebne potrošnje energije, Sat za Zemlju. U subotu u 20.30 u 131 zemlji na jedan sat ugasit će se osvjetljenja na svjetskim znamenitostima, a u Hrvatskoj na Dioklecijanovoj palači u Splitu, Areni u Puli, Tvrđi u Osijeku, Forumu u Zadru i gradskim zidinama Dubrovnika
Svjetski fond za prirodu (WWF) poziva ljude da se što češće sjete energetske učinkovitosti i da svojim privatnim aktivnostima doprinesu boljitku Zemlje. Akciji su svoju podršku u Hrvatskoj dali predsjednik Josipović te Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.
Uz bubnjeve i svijeće, u Zagrebu i u drugim gradovima organizirani su glazbeno-scenski programi. Na zagrebačkom Cvjetnom trgu nastupaju Matija Dedić, Kristijan Beluhan, Max Jurčić i Celtic Fantasy. Program će voditi glumica Zrinka Cvitešić, ambasadorica akcije.
'Nastojim se odnositi prema drugima onako kako bih voljela da se drugi odnose prema meni. Jedna od tih drugih je i Zemlja. Dati je puno ljepše nego uzeti. Uzimamo od prirode jako, jako puno i već jako, jako dugo. Vrijeme je da joj počnemo vraćati!', smatra Cvitešić
U Astronomskoj udruzi Vidulini poručuju da će subotnja večer u 15 naših gradova, barem na trenutak, biti prilika za kvalitetno promatranje zvijezda. 'Ugasimo naša svjetla i uživajmo u svjetlećim iskricama na nebu. Nekima od njih potrebne su milijarde godina da dopru do naših očiju', poručio je Marino Tumpić iz Vidulina.
Vidulini nekoliko godina upozoravaju da nepotrebno, prekomjerno i pogrešno korištenje te usmjeravanje javnog i privatnog osvjetljenja stvara takozvano svjetlosno zagađenje. Sve do nedavnog donošenja Zakona o zaštiti od svjetlosnog zagađenja, njihova stranica www.lightpollution.org bila je jedan od rijetkih izvora informacija o tom problemu.
'Svjetla u noći civilizacijska su nužnost i potreba, no istovremeno moramo biti pažljivi s njima. Umjetna rasvjeta pretvara noć u dan, a pravilna izmjena dana i noći temeljni je preduvjet našeg ekosustava', zaključuje Tumpić.
S druge strane, u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) kažu da valja biti i oprezan. Naš energetski sustav toliko je prilagođen sadašnjoj razini potrošnje da ovakve akcije, kao masovna pojava, mogu uzrokovati i probleme.
'Kad generatoru odjednom nestane opterećenja, on se ubrza, a ako se previše ubrza, to se zove 'pobjeg generatora'. Naravno da moraju proraditi zaštitni mehanizmi, ali to u pravilu znači gašenje elektrane', objašnjava Maja BožičevićVrhovčak, doktorica znanosti u području energetike.
Akcija može postati masovna, upozorava Božičević Vrhovčak, a to bi trebalo ući u predviđanja. 'Ako akcija uzme maha, a ne uđe prethodno u predviđanja, sigurno će izazvati štete u elektroenergetici i prekide u napajanju potrošača. To mi se ne čini vjerojatno, ali svašta treba imati na umu.'
Inače, predviđanje opterećenja u elektroenergetskom sustavu dosta je razvijeno, pa se tako uzimaju u obzir godišnja doba, s obzirom na trajanje dana zbog rasvjete ili grijanja ili pak izvanrednih okolnosti, poput blagdana i sportskih utakmica.
Voditelj projekata u DOOR-u Daniel Rodik dodaje da je vrijednost WWF-ove inicijative prvenstveno u poruci o povezanosti problema potrošnje energije i okoliša, odnosno klime.
'Možda danas ljudi imaju i većih preokupacija od štednje energije, ali važno nas je potaknuti da razmislimo o problemu čiji smo dio', smatra Rodik.