Članove oporbe, među kojima su neki čelnici stranaka, priveo je Istražni ured državnog odvjetništva zbog "ilegalnog organiziranja nasilnih masovnih nereda" i prijeti im kazna od 10 godina zatvora.

U noći s ponedjeljka na utorak, sjedište vlade i parlament bili su mete napada i djelomično su oštećeni. U srijedu je održan prosvjed, ali bez većih ispada i novi je predviđen za četvrtak poslijepodne.

Uhićenja su provedena pošto je u četvrtak u ponoć istekao ultimatum oporbe kojim pozivaju na ostavku premijera Nikola Pašinjana jer je u ponedjeljak, pod pokroviteljstvom Rusije, potpisao sporazum o završetku neprijateljstava s Azerbajdžanom.

Prema tom tekstu, nakon šest tjedana rata za Nagorno Karabah, Azerbajdžan je osvojio područja koja su bila pod nadzorom Armenije od početka 1990-ih.

Gotovo 2000 vojnika ruskih mirovnih snaga bit će raspoređeno radi osiguranja opstanka smanjene i oslabljene samoproglašene armenske republike Nagorno Karabah. 

Pašinjan tvrdi da je potpisao taj "bolni" sporazum na zahtjev vojske i separatističkih dužnosnika, jer bi u protivnom cijela regija pala pod azerbajdžansku kontrolu.

On je također optužio oporbu da je vodi korumpirana oligarhija bivšeg režima, a taj je režim svrgnuta 2018. narodnom pobunom koja je Pašinjana dovela na vlast.

Nagorno Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, no naseljen je etničkim Armenaca. Oko 30 tisuća ljudi ubijeno je u ratu između 1991. i 1994. godine u toj regiji.

Borbe počete u rujnu u kojima je, kako se pretpostavlja, poginulo nekoliko tisuća ljudi, izazvale su strah bi rat mogao zahvatiti širu regiju, s obzirom na to da Turska podržava Azerbajdžan, a Rusija ima sporazum s Armenijom, gdje ima i svoju vojnu bazu.

Prema nekim podacima više od 1000 boraca iz vojske Nagorno Karabaha izgubilo je život, a Azerbajdžan nije objavio podatke o svojim ratnim žrtvama no Rusija procjenjuje da je na svakoj strani oko 5000 poginulih.