Rješenje je uslijedilo nakon prijedloga Grada Zagreba koji je tražio brisanje hipoteka kako bi mogao raspolagati nekretninama koje su, kako se navodi, oranice i vrtovi površine 390 četvornih hvati – odnosno oko 1400 četvornih metara u zagrebačkoj četvrti Rudeš.

Hrvatska katolička banka imala je na temelju založnica iz 1931. i 1936. založno pravo na tim nekretninama u vrijednosti od 93.000 dinara (odnosno tadašnjih oko 1600 dolara), a na temelju založnice iz 1943. u vrijeme NDH još dodatnih 240.000 dinara. U rješenju se ne navodi koliko je založnica iz 1943. godine iznosila u kunama, ali prema poslijeratnom tečaju jugoslavenskog dinara vrijedila je oko 4800 dolara.

Hrvatska katolička banka osnovana je, kako se navodi u povijesnim dokumentima, odlukom Kraljevskog sudskog stola koji je 4. svibnja 1907. 'dao na znanje' da je upisana u trgovački registar. Djelatnost te banke bili su svi poslovi vezani uz bankarsku struku, a naročito davanje zajmova na ručne zaloge i hipoteke, eskomptiranje i reeskomptiranje mjenica, kupovanje i prodaja pokretnina i nekretnina, te primanje novca na ukamaćenje.

Djelovala je i nakon 1945. kada joj je rješenjem Ministarstva financija Federalne Hrvatske bio odobren rad, ali već iduće godine određen joj je privremeni ravnatelj. Narodna banka FNRJ kao likvidator je 17. studenoga 1949. objavila da je likvidacija Hrvatske katoličke banke završena pravomoćnim sudskim rješenjem po odredbama, kako se navodi, Uredbe o likvidaciji odnosa nastalih konfiskacijom imovine privatnih kreditnih poduzeća.

Rješenje Građanskog suda u Zagrebu o poništenju založnog prava Hrvatske katoličke banke objavljeno je 19. svibnja 2016, samo dan prije 85 obljetnice zaprimanja prve hipoteke te davno likvidirane banke na zemljište u Rudešu. Bilo je to 20. svibnja 1931. godine.