'Imamo problem ako zemlja u ratu može proizvoditi brže od nas ostalih. Ne kažem da smo u ratnom stanju, ali više ne možemo reći da živimo u miru. Moramo promijeniti način razmišljanja', rekla je i dodala da Europa mora smanjiti birokratske prepreke kako bi osigurala da Ukrajina 'dobije ono što joj treba, ali i da se možemo obraniti'.

Ukrajina je proizvela više od 1,5 milijuna dronova

Od početka ruske invazije u veljači 2022. Ukrajina je ubrzala domaću proizvodnju raznih vrsta oružja. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je 30 posto vojne opreme koju je Ukrajina koristila 2024. godine proizvedeno unutar zemlje. Danska je predvodila veliki projekt proizvodnje oružja u toj zemlji, što je Frederiksen omogućilo poseban uvid u stanje stvari.

Iako nije navela konkretne brojke, naglasila je da je ukrajinska obrambena industrija doživjela snažan rast te u nekim segmentima dostiže, pa čak i nadmašuje europske kapacitete. Posebno se to odnosi na proizvodnju bespilotnih letjelica, u čemu je Ukrajina postala globalni lider. Prema navodima iz Kijeva, 2024. proizveli su više od 1,5 milijuna dronova. Također, u razdoblju od siječnja do studenog proizvedeno je 2,5 milijuna minobacačkih i topničkih granata, a EU je najavio da će do 2025. proizvesti oko dva milijuna takvih projektila.

Iako su značajno povećani izdaci i proizvodnja u obrambenom sektoru posljednjih godina, pojedini dužnosnici upozoravaju da to još uvijek nije dovoljno. Litavska ministrica obrane Dovilė Šakalienė izjavila je u Münchenu za Business Insider da 'Europa mora značajno povećati obrambene izdatke kako bi mogla biti ravnopravna sa SAD-om'. Njemački ministar obrane Boris Pistorius priznao je da se u prošlosti učinilo premalo: 'Kritike su opravdane. Moramo učiniti više i priznati da smo ranije premalo radili.'

Poljska izdvaja 4 posto BDP-a za obranu

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte također je upozorio europske članice tog saveza da povećaju izdvajanja za vojnu potrošnju. Govoreći u Münchenu, rekao je da je SAD 'u pravu' tvrdeći da Europa mora učiniti više. 'Ne proizvodimo ni blizu dovoljno. Rusija proizvede više streljiva u tri mjeseca nego što NATO proizvede u godinu dana.'

S druge strane, američki potpredsjednik J.D. Vance nije se doimao impresioniranim europskim obećanjima, koristeći svoj govor u Münchenu da bi kritizirao 'ograničavanje slobode govora' u Europi. 'Odlično je to što Europa planira povećati izdvajanja za vojnu potrošnju, ali mene više brine prijetnja Europi iznutra, nego ona iz Rusije.'

Donald Trump dugo je pozivao Europu na povećanje obrambenih izdataka, prijeteći povlačenjem iz NATO-a ako se to ne dogodi. Prije nego što je ponovno izabran, sugerirao je da bi dopustio Rusiji napad na članice NATO-a koje ne izdvajaju dovoljno za obranu.

Neke zemlje već su poduzele odlučne korake u tom smjeru. Poljska sada izdvaja četiri posto BDP-a za obranu, a Litva i Estonija najavile su povećanje vojnih izdataka na pet posto BDP-a, istaknuvši da to ne čine isključivo zbog Trumpovih pritisaka, već zbog prijetnje iz Rusije.

Prilika za suradnjom sa SAD-om i dalje postoji

Međutim budućnost američko-europskog savezništva ne ovisi samo o vojnoj potrošnji. Trumpov tim nedavno je sugerirao da bi Europa mogla biti isključena iz pregovora između Rusije i SAD-a o Ukrajini te da je 'nerealno' očekivati da Ukrajina vrati sve teritorije koje je okupirala Rusija.

Unatoč rastućim napetostima, mnogi čelnici u Münchenu naglasili su da još uvijek postoje prilike za suradnju sa SAD-om u borbi protiv Moskve. Islandska premijerka Kristrún Mjöll Frostadóttir poručila je da 'nije dobro postati previše negativan' oko odnosa SAD-a i Europe, dodajući da je situacija 'nesigurna', ali da to ne znači da oni moraju biti loši.

Šakalienė je dodala da Trump ima 'jedinstvene' i 'neočekivane' pregovaračke taktike, što ne mora nužno biti negativno jer 'pravila igre ne funkcioniraju s Rusijom'. Kao što su mnogi europski dužnosnici istaknuli tijekom vikenda, i SAD treba Europu kao ključnog saveznika.