Ulaganja u startupove koji se bave umjetnom inteligencijom uglavnom su bila nepromijenjena u protekle dvije godine. No sredstva uložena u obranu i sigurnost doživjela su značajan rast
Inovacijski fond NATO-a objavio je brojke koje sugeriraju da su ulaganja u europske startupove koji rade na obrambenim i sigurnosnim tehnologijama porasla 24 posto, na 5,2 milijarde dolara u posljednjih godinu dana. Prema tome su nadmašila ulaganja u umjetnu inteligenciju, piše Financial Times.
U rasponu od dvije godine ulaganja u male tvrtke koje se bave obrambenim tehnologijama porasla su 30 posto. Ulagačima su posebno zanimljive one koje razvijaju obrambene softvere i dronove, poput Helsinga, koji radi na umjetnoj inteligenciji za vojne potrebe. Samo NATO-ov fond prikupio je milijardu eura za potporu obrambenim i deep tech startupovima.
Novac uglavnom dolazi iz fondova rizičnog kapitala, no u protekle dvije godine to je smanjeno za 45 posto, prema riječima partnerice u NATO-ovom fondu Kelly Chen. Unatoč tome, izdvajanja za sigurnosno-obrambeni sektor rasla su prošle godine.
Okidač je Ukrajina
Rat u Ukrajini doprinio je naglom rastu ulaganja u obrambenu tehnologiju. Dealroom za 2024. bilježi rast investicija od 41 posto u europske obrambene startupove u odnosu na prethodnu godinu, a ukupna svota ulaganja iznosi 1,5 milijardi eura. S druge strane, američka ulaganja u ovaj sektor prošle godine dosegnula su 4,3 milijarde dolara.
No segment obrane, sigurnosti i otpornosti obuhvaća i niz startupova koji se bave robotikom, biotehnologijom, nuklearnom energijom ili kvantnim računalstvom. Ima i onih koji razvijaju sustave dvostruke namjene, one koji se mogu koristiti u vojne, ali i civilne, odnosno komercijalne svrhe. Naravno, među njima su i oni koji koriste umjetnu inteligenciju.
Promijenjena percepcija ulagača
Trenutno ovaj segment čini ukupno 10 posto svih ulaganja rizičnog kapitala u Europi, stoji u izvješću NATO-ova fonda. Pritom je Njemačka, s čak milijardu dolara, pretekla Ujedinjeno Kraljevstvo u privlačenju sredstava. Već spomenuti Helsing samo prošlog srpnja prikupio je 450 milijuna eura, a njegova vrijednost procjenjuje se na otprilike pet milijardi eura.
Uz to, rat u Ukrajini promijenio je percepciju ulagača prema obrambenoj industriji, s obzirom na to da su dugo bili poprilično oprezni u takvim ulaganjima. Osim toga, manjak potpora država vojnom sektoru dovodi do toga da je potrebno više privatnog kapitala kako bi se podržao njegov rast, ali i te industrije u cjelini.