Ukrajinac Juri Gulinski prikupio je veliku kolekciju pivskih etiketa iz cijelog svijeta, i u njoj mnogo hrvatskih piva, tijekom dvadeset godina sakupljanja naljepnica širom globusa. Uspijeva mu ono što i najzagriženije pivopije u Hrvatskoj proglašavaju teškim zadatkom, a to je usustaviti podatke o svim pivovarama i njihovim pivima u našoj zemlji. U Jurijevoj bazi podataka navedene su godine osnivanja i zatvaranja, adrese, naziv pivovare i broj etiketa koje potječu iz pojedine tvornice
Samo iz Istarske pivovare ili BUP-a, otvorene 1977. godine, Juri je nabavio 23 etikete piva, a razveselit će se i slavonski pivopije iz sredine 90-ih kad saznaju da je u ovoj impresivnoj kolekciji i Kellsberg iz Đakova. U dugom nizu tu su i naše najpoznatije pivovare: Daruvarska (55 etiketa), Karlovačka (78), Panonska (30), Osječka (42), Zagrebačka (44), što je Juri sve detaljno iznio u tablici posvećenoj Hrvatskoj na svojoj web-stranici na kojoj je objavio kolekciju od 150 tisuća etiketa iz cijelog svijeta koje sakuplja od 1994., kaže Juri u pismu tportalu nakon što smo ga pitali kako je nabavio sve te pivske informacije iz čak 46 hrvatskih pivovara.
'Volim putovati, a zahvaljujući etiketama imam i prijatelje u mnogim zemljama. Bio sam u pedeset zemalja svijeta, ali Balkan je nekako uvijek bio izvan moje rute, jer sam prije toga bio jedino u Makedoniji. Ove godine posjetio sam Budimpeštu gdje sam imao dva dana slobodno, tako da sam se provezao kroz Hrvatsku i Bosnu i jako mi se svidjelo', objašnjava Juri.
Od ukupnog broja pivovara Juri ima 299 etiketa iz 18 hrvatskih pivovara, pio je pivo iz šest naših pivovara, a osobno je posjetio tri. 'Bravo, Jura, respektabilno, nema što!' Da je Ukrajinac odličan kolekcionar, dokazuje i pohvala pivskog autora Mate Pejića, jednog od dvojice urednika portala Pivnica.net, koji je Jurija upozorio da u tablici nedostaje pivovara Lipa iz Lipovljana i nedavno otvorena Nova runda.
'Teško je povjerovati, a živa je istina, da je stanje u hrvatskom pivarstvu prije dva i pol stoljeća precizno opisano te točno znamo da su se prve pivovare pojavile još krajem sedamnaestog stoljeća u Osijeku i Zagrebu, a onda u Požegi, Novoj Gradiški, Bjelovaru, Varaždinu, Valpovu, Sisku... da su 1880. u Hrvatskoj radile 23 pivovare i kuhale 34 tisuće hektolitara piva, da bi industrijska revolucija donijela prvo okrupnjivanje u branši, pa je 1905. bilo petnaest pivovara koje su kuhale trostruko više, odnosno 92 tisuće hektolitara. Danas je teško utvrditi koliko pivovara skuha koliko piva', primjećuje Pejić u povodu otkrića Jurijeve kolekcije koja pokazuje koliko smo neinformirani o vlastitoj industrijsko-pivskoj prošlosti, a istovremeno informacijski ne vladamo ni sadašnjom ponudom.
Nova runda, Zmajska pivovara, flaširanje piva Bošnjak, dvadeset godina rada Pivnice Medvedgrad, Daruvarska pivovara s prvim ale pivom, craft pivovara Hold'em Brewery, nove pivnice u Požegi i Slavonskom Brodu, natjecanja i pivska druženja, sve se to događa usporedno s generalnim padom potrošnje piva, ali uz rast raznovrsnosti i kvalitete. Doprinos je ovom pokretu i Jurijeva zbirka kojom nas podsjeća na to da je Hrvatska pivska tradicija duga i bogata.
