Za 260 milijuna pravoslavaca, tzv. ortodoksnih kršćana protekli Božić bio je uobičajeno svečan, no Ukrajinci će ga posebno pamtiti zbog prijelomnog događaja - velikim obredom u kijevskoj katedrali slavilo se odvajanje ukrajinske crkve od ruske.

Uoči pravoslavnog Božića ekumenski patrijarh Bartolomej I četverosatnom je ceremonijom u Istanbulu (povijesnom sjedištu Istočne pravoslavne crkve) priznao neovisnost ukrajinske od ruske crkve, s kojom je ova bila vezana više od četiri stoljeća.

Dok su politički i vjerski vođe u Rusiji ogorčeni, za predsjednika Petra Porošenka taj je čin potvrda ukrajinske neovisnosti, a za novoizabranog ukrajinskog mitropolita Epifanija to nije raskol, nego razumno preustrojstvo.

Ali ne ide sve glatko. Dio ukrajinske crkve odane Rusiji tvrdi da se podjela protivi crkvenim zakonima, brine ih to što se broj župa pod ruskom kontrolom smanjio na trećinu, a otvara se i široko polje sukoba zbog podjele imovine. Posljedice zauzimanja Krima 2014. tako su pokucale i na crkvena vrata.

Grupica vojnih časnika prošlog ponedjeljka proglasila je državni udar u Gabonu. Amaterska drama trajala je tek nekoliko sati, ali je upozorila na krhkost demokracije u Africi. Doduše, državni udari na Crnom kontinentu postali su u zadnje doba mnogo rjeđi hobi militantnih političara. Između 1980. i 2000. bilo je 38 udara, a od 2000. do danas samo 15, no zato su zadnjih 18 godina lideri 10 afričkih zemalja mijenjali ustav da ostanu na vlasti.

Kad već spominjemo demokraciju u Africi, u Kongu je prošle srijede pobjednikom predsjedničkih izbora proglašen kandidat opozicije Felix Tshisekedi, unatoč manevrima dosadašnjeg predsjednika Josepha Kabile da osigura pobjedu ministru unutarnjih poslova Emmanuelu Ramazaniju Shadaryju, kojeg oporba smatra njegovom marionetom. Prođe li predaja vlasti mirno, bit će to prva demokratska tranzicija otkada je zemlja stekla neovisnost od Belgije 1960. godine.

Što radi Belgija? Spori se s građanima muslimanske i židovske vjeroispovijesti. O prvog siječnja regija Flandrija službeno je zabranila košer i halal metode klanja životinja, što Židovi i muslimani smatraju vjerskom diskriminacijom. Njihovi vjerski zakoni nalažu da životinje spremne za klanje moraju biti savršeno zdrave i žive, što se izravno protivi europskim zakonima koji traže da se stoka prije klanja mora omamiti kako ne bi osjećala bol.

Predsjednik Konferencije europskih rabina Pinchas Goldschmidt tvrdi da je zabrana dokaz netolerancije prema manjinama i znak 'pobjede radikalnog islama', no direktorica belgijske Globalne akcije za zaštitu prava životinja Ann De Greef smatra halal i košer srednjovjekovnim vjerskim običajima, komentirajući: 'Žao mi je, ali zakon u Belgiji je iznad religije, i tako će ostati.'

Da stvar bude zanimljivija, nacisti su 1933. zabranili klanje stoke bez omamljivanja zbog okrutnosti prema životinjama, a budući da su se mnogi belgijski desničari pridružili ljevici koja je pokrenula zakon, neki u njemu vide opasan znak antisemitizma i antiislamizma.

U Belgiji inače živi 30.000 Židova i 500.000 muslimana, a tim se zakonom ona pridružuje Švedskoj, Norveškoj, Islandu, Danskoj i Sloveniji.

Ako vam nije dosadio Donald Trump, podsjećamo na njegovo obraćanje naciji prošlog utorka, kojim je od Kongresa opet uporno tražio odobrenje 5,7 milijardi dolara za gradnju zida na meksičko-američkoj granici, zbog čega je privremeno obustavio rad savezne vlade.

'Nažalost, mnogo toga što smo čuli od predsjednika tijekom ove besmislene obustave bilo je puno dezinformacija, čak zlobe', izjavila je predsjednica Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi, a čelnik demokrata u Senatu, Chuck Schumer, to je dosolio opaskom da se zemlja ne vodi 'temper tantrumom' (izljevima bijesa) i lupanjem šakom o stol. Ni sastanak s demokratskom dvojkom Pelosi-Schumer dan kasnije nije prošao bolje.

Dok Trump odlazi na granicu u Teksasu da provjeri stanje, na njegovu tvrdnju da je zid potreban zbog upada milijuna imigranata u SAD, krijumčarenja ljudi i droge, Guardian podsjeća na to da je 2000. zabilježeno 1,6 milijuna ilegalnih prelazaka granice, a prošle godine 310.531, najmanje od 1971. Američka agencija za borbu protiv droge (DEA) pak tvrdi da zid neće smanjiti potražnju za narkoticima, nego će im povisiti cijenu, na radost narkodilera.

Nema veze sa zidom, ali ima veze s klimom: emisija ugljičnog dioksida u SAD-u prošle godine porasla je za 3,4 posto, najviše u zadnjih osam godina. Povećana je unatoč tome što je zatvoren rekordan broj elektrana na ugljen.

Protest Žutih prsluka zbog povišenja cijena goriva prerastao je u dugotrajan bijes zbog Macronove gospodarske politike, no recentna politička rasprava vodi se oko uvođenja arapskog jezika u škole jer u Francuskoj tri milijuna građana koristi arapski na dnevnoj bazi.

>>> EU se mora probuditi: Dosta je pokoravanja drskima, neznalicama i sebičnima

Francuska je inače zemlja s najviše kulturnih instituta u svijetu (931) kojima promiče svoj jezik i kulturu, a s 516 Kina je na drugom mjestu. I dok se francuske vlasti dvoume oko uvođenja arapskog u škole, kenijska vlada je prošli tjedan donijela odluku da se od 2020. godine u kurikulum osnovnih škola uvodi mandarinski jezik. Budući da su Kinezi uložili milijarde dolara u izgradnju infrastrukture i kulturne projekte u Keniji, red je da se mali Kenijci pobliže upoznaju s jezikom i kulturom druge najjače ekonomije na svijetu.

Ni u Mađarskoj prošlog tjedna nije jenjavao prosvjed protiv novog zakona o radu. Ali i francuski i mađarski prosvjedi mačji su kašalj prema 150 milijuna Indijaca, koliko ih je deset najvećih indijskih sindikata pozvalo na dvodnevni štrajk 8. i 9. siječnja diljem zemlje protiv 'antiradničke' politike premijera Narendre Modija, tražeći minimalnu plaću od 18.000 rupija (1600 kuna) i socijalno osiguranje za sve zaposlene.

P.S. Svakog dana natrčimo na neko novo znanstveno otkriće, pa evo najnovijeg iz svijeta umjetnosti: čuvena Leonardova Mona Lisa ne gleda u vas, nego petnaestak stupnjeva udesno, u vaše uho ili negdje iznad vašeg ramena. To je otkriće njemačkih znanstvenika sa Sveučilišta Bielefeld, objavljeno u časopisu 1-Perception. Ruši li se time mit o tajanstvenom smiješku Mona Lise i njezinu pogledu koji gledatelja prati bez obzira iz kojega kuta se divi njezinoj savršenosti?