Napad ukrajinske bespilotne letjelice na rusku radarsku stanicu, koja može pratiti nuklearne projektile, izazvao je uzbunu na Zapadu. Kijev je 23. svibnja pogodio radarsku stanicu Armavir u pograničnoj regiji Krasnodar, oštetivši Voronjež DM, najsuvremenije postrojenje koje pruža konvencionalnu protuzračnu obranu i čini dio moskovskog sustava nuklearnog upozorenja.

Ukrajinski dužnosnici potvrdili su u subotu da su njihove snage izvele napad, rekavši da postrojenje nadzire zračni prostor iznad zemlje i okupiranog Krima.

Radarska postaja navodno je bila u stanju pratiti rakete ATACMS dugog dometa, a koje je SAD isporučio Ukrajini ranije ove godine.

Mauro Gilli, viši istraživač u Centru za sigurnosne studije na ETH-u u Zürichu, rekao je da je napad dronom bio taktički uspjeh jer će prisiliti Rusiju da ponovno rasporedi sustave protuzračne obrane, a time je postalo jasno i to da ništa rusko nije nedodirljivo.

'Možemo raspravljati o učinkovitosti, ali strateški to ima logike', rekao je.

Drugi zapadni analitičari, međutim, bili su drugačijeg mišljenja i rekli su da bi Ukrajina trebala izbjegavati napade na rusku nuklearnu infrastrukturu.

'Ovo nije bila mudra odluka Ukrajine', rekao je Hans Kristensen, stručnjak za nuklearno oružje pri Udruženju američkih znanstvenika.

Thord Are Iversen, norveški vojni analitičar, smatra da napad na dio ruskog sustava nuklearnog upozorenja 'nije osobito dobra ideja... osobito u vrijeme napetosti'.

'U najboljem je interesu svih da ruski sustav upozorenja dobro funkcionira', rekao je.

Jedan od najmodernijih ruskih radarskih sustava može pratiti 500 objekata istovremeno i strateški je raspoređen na lokacijama diljem zemlje.

Rusi nisu komentirali navodni napad, ali on se uklapa u obrazac pojačanih udara ukrajinskih bespilotnih letjelica ove godine na ciljeve duboko u Rusiji, uključujući rafinerije nafte i transportna čvorišta.

Udar je uslijedio nedugo nakon što je Moskva započela taktičke vježbe s nuklearnim projektilima.

Olaf Scholz, njemački kancelar, jasno je odbio isporučiti njemačke rakete dugog dometa Taurus Ukrajini, rekavši da se boji moguće nuklearne eskalacije.

SAD do sada nije popustio zahtjevima Ukrajinaca da im se dopusti korištenje zapadnog oružja u prekograničnim udarima.

S druge pak strane, Britanija je dala dopuštenje Ukrajini da upotrijebi svoje projektile za napad na Rusiju i sada se povećava pritisak na Bijelu kuću da učini isto.

Antony Blinken, američki državni tajnik, navodno je za promjenu, a ovog vikenda je i Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, rekao za Economist da je vrijeme da se 'ukinu neka ograničenja'.