'U situaciji harmoniziranja s Europskom unijom od nas se traži i naši su ciljevi viša razina zaštite ljudskih prava i viši demokratski standardi uz, istodobno, strožu migracijsku politiku i kontrolu nad tražiteljima azila. Istovremeno smo u situaciji garantiranja viših standarda ljudskih prava i striktnijih kontrola i kriterija za imigrante i traženje azila unutar Hrvatske', poručila je na okruglom stolu potpredsjednica HNS-a i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić spomenuvši se pritom Italije koja se nakon sukoba u Libiji otvorila vrata ljudima iz te zemlje, no istovremeno naljutila ostale članice Europske unije koje nisu bile spremne prihvatiti toliko ljudi iz Libije.

'Hrvatskoj je u interesu da ljudi dođu ovdje, jer smo slabo naseljeni, ali nam je interes i stabilnost i sigurnost i nedovođenje u opasnost ostale članice Unije. Ako za takvo nešto nemamo kapaciteta, to sa sobom donosi potencijalne opasnosti', kazala je Vesna Pusić.

Spomenula se pritom i nekih konkretnih stvari koje nas očekuju ulaskom u EU, a među njima je prestanak politike ukidanja viza pojedinim državama nečlanicama EU tijekom ljeta.

'Ukidanje viza zbog pravila EU neće više biti moguće, no u ovom trenutku pregovaramo s tim zemljama da nađemo drugo rješenje', kazala je Vesna Pusić dodavši da se s druge strane očekuje liberalizacija statusnih pitanja stranaca koji žive u Hrvatskoj.

Tako će oni, primjerice, bez obzira na to što nemaju državljanstvo, moći glasati na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament.

Vesna Pusić je kazala da se očekuje olakšanje života po pitanju azila: 'Mi do sada nismo imali azil na obali, a takozvani 'boat people' ili ljudi koji dolaze brodovima preko granice nisu bili na dnevnom redu i to govori o tome koliko mi kao zemlja trebamo razmišljati u drugom kontekstu.'

Progovorila je i o migracijama Hrvata u druge zemlje Europske unije.

'Tamo vrijedi pravilo 2+3+2. To znači da zemlje članice mogu odlučiti da nakon ulaska Hrvatske još dvije godine neće mijenjati pravila za zapošljavanje hrvatskih građana, nakon čega evaluacija nakon koje imaju pravo takva stroga pravila produljiti tri godine, i onda ponovno ide evaluacija pa mogu produljiti još dvije godine.'

Podsjetimo, odluku o dvije godine ograničenja pristupa svom tržištu rada za hrvatske državljane nedavno je donijela Njemačka, no Vesna Pusić upozorava da se ne radi o novim ograničenjima, nego samo da na snazi ostaje sadašnja situacija.

O aktualnom stanju na hrvatskom tržištu rada i zapošljavanju stranaca progovorila je stručnjakinja za tržište rada Sanja Crnković Pozaić, koja je kazala da 'Hrvatska mora svjesno i trajno inicirati imigraciju za ona znanja i vještine koje će pomoći u našem razvoju'.

Spomenula je pritom i konkretna područja gdje bi moglo doći do nedostatka radne snage, jer nema dovoljno mladih ljudi koji bi mogli zamijeniti one koji idu u mirovinu. Među njima su poljoprivreda i prehrana, geologija, nafta, kemija, tekstil i koža, graditeljstvo, promet i logistika.

Zamjene, kazala je Crnković Pozaić, mogle bi se tražiti među nezaposlenima i neaktivnima, no i tu postoji problem dobi tih ljudi, ali i razine obrazovanja, jer, kako je kazala, većina takvih ljudi nije spremna na doškolovanje.

'Mi nemamo dovoljno sredstva i kapaciteta da tu stvar riješimo u kratkom roku. Ograničeni smo i time što ne znamo buduće potrebe na tržištu rada i zbog toga imigracijsku politiku trenutačno ne možemo definirati i možemo govoriti samo općenito', kazala je Sanja Crnković Pozaić.