Josipović je, u razgovoru za taj dnevnik, naveo kako članstvo svih zemalja regije u EU otvara nove aspekte zajedničke sigurnosti, trgovine, napretka i suradnje, dodajući kako se Hrvatska izmijenila od kada je se, prije desetak godina, počela približavati Uniji.

'Promijenili smo se nabolje. I dalje imamo mnogobrojne probleme, ali hrvatsko društvo je danas bitno drugačije. To se posebno odnosi na poštovanje ljudskih prava, na djelovanje pojedinih institucija, ali i na stavove građana, koji su sada apsolutno proeuropski', kazao je hrvatski predsjednik.

Govoreći o odnosima Hrvatske i Srbije, Josipović je naveo kako se pomaci u suradnji vide i da se neke stvari događaju, za njegov ukus, presporo jer jedan dio politike strahuje od toga kako će se prihvatiti novi odnosi.

'Različiti interesi su normalna stvar. Moramo naći način kako ih uskladiti, kako prihvatiti drugačije interese naših susjeda. Nova generacija političara, ova koja je sada, a posebno ona koja dolazi, može i mora imati taj senzibilitet', naglasio je predsjednik Hrvatske.

Nakon što Hrvatska uđe u EU ostat će zajednički problemi koji se moraju rješavati. 'Treba ojačati suradnju na pronalaženju nestalih osoba, možemo naći način da se konačno odredi granica na Dunavu, treba privesti kraju i pitanje sukcesije', rekao je hrvatski predsjednik.

Govoreći o problemu izbjeglih, Josipović je kazao kako tu više nema političkih prepreka te da je prvi problem obnova porušenih objekata, ali da to nije dovoljno, te istaknuo kako povratnici imaju iste probleme koje imaju i drugi građani Hrvatske jer je ekonomska kriza i nema posla. Treba, kako je rekao, razgraničiti nekadašnje probleme, političke i sigurnosne prirode, od ovih sadašnjih, koji su primarno financijski i gospodarski.

Upitan vidi li u presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču osim pravnog i drugo značenje, pogotovo jer se zasniva na ocjeni o zajedničkom zločinačkom poduhvatu, Josipović je odgovorio kako je to pravni koncept koji nije uvijek razumljiv, a koji ne postoji ni u jednom njemu poznatom pravnom sustavu.

'Ne prihvaćam globalne političke zaključke iz te presude, što neki čine, da je Hrvatska vodila nepravedan rat i da je rat vođen da bi se iz Hrvatske protjeralo srpsko stanovništvo. To ni povijesno nije točno, a i ne piše u presudi. U presudi piše i da je 'Oluja' bila dio međunarodnog oružanog sukoba, dakle, da je Srbija bila uključena u rat u Hrvatskoj', objasnio je Josipović.

Govoreći o međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, hrvatski je predsjednik podsjetio kako u Hrvatskoj o tome odlučuje vlada te da je više puta govorio da treba razmisliti o svrsishodnosti tih tužbi, posebno ako se već nekim drugim načinima ostvaruju željeni ciljevi.