Ton izvješća u cjelini je pesimističan i Freedom House upozorava na činjenicu da je kompletan tzv. istočni blok, uključujući i države nastale nakon raspada Jugoslavije, korumpiran i bilježi se pad demokratskih standarda. Razina i rasprostranjenost korupcije takva je da ugrožava demokratski napredak i ustroj većine zemalja u tranziciji.

U autoritarnim režimima bivšeg Sovjetskog Saveza razvijene su vlade koje se snažno odupiru demokratskim reformama i na taj način postaju osjetljive na nepredvidljive krize, slične onima na Bliskom istoku ili u Sjevernoj Africi, smatra Freedom House. U tim zemljama nije moguća ni mirna promjena vlasti. Indikativan je primjer Ukrajine pod vodstvom Viktora Janukoviča, a koja se smatra ključnom za daljnje trendove. U Ukrajini je zabilježen pad u svih pet važnih kategorija na osnovi kojih se prati razvoj demokracije.

Zanimljivo da je čak i u Mađarskoj koja je članica Europske unije zabilježen pad u četiri kategorije uključujući medije. Na Balkanu, Hrvatska i Srbija napravile su skroman napredak što se pripisuje naporu tih zemalja da se uključe u EU, a sve ostale zemlje Balkana, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Makedonija bilježe daljnji pad demokracije. Tvrdoglav otpor reformama i mnoge prepreke, po mišljenju Freedoma Housea, podsjetnik su na to da SAD i EU ne mogu sebi dopustiti luksuz odustajanja od aktivnog angažmana na Balkanu. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza najbolji rezultati zabilježeni su u Moldaviji, a Freedom House ključnim smatra ulogu Rusije i razvoj demokracije u toj zemlji za napredak u zemljama tranzicije.

Hrvatska u godišnjem izvješću bilježi skroman napredak u dvjema kategorijama, u razvoju civilnog društva i u borbi protiv korupcije. No naglasak je da je to skroman napredak, a da se u nekim ključnim točkama kao što su pravosuđe, državna i lokalna uprava i mediji nije napredovalo. Izvješće Freedom Housea naširoko i iscrpno navodi sve relevantno što se događalo u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana i o tome naknadno, ono što je za nas važno i iščitava se iz ovog izvješća dva su moguća zaključka.

Negativan zaključak je činjenica da se Hrvatska, nažalost, unatoč skromnom napretku, uklopila u više nego sumornu sliku o stanju demokracije u zemljama tranzicije. Ono što je pozitivno i optimistično jest činjenica da baltičke zemlje i bivše zemlje istočnog bloka koje su u EU, u tom političkom okviru osim Mađarske (?!) redom napreduju. To zapravo navodi na zaključak da je skori kraj pregovora za ulaz Hrvatske u EU odlična vijest. To je i najbolji argument u polemikama s euroskepticima, i ulazak u EU je zadnja nada da se izađe iz sumornog svijeta tranzicijskih zemalja, svijeta korupcije, bezakonja i kršenja ljudskih prava.