Sindikat slovenskih umirovljenika u ponedjeljak je prosvjedovao protiv velikog povećanja premija za dopunsko zdravstveno osiguranje, što ga osiguravatelji tumače povećanim opsegom i cijenama zdravstvenih usluga, optuživši ih za 'kartelni dogovor' koji može ugroziti veliku populaciju onih s malim mirovinama
Tri osiguravajuće kuće nude u Sloveniji dodatno osiguranje koje korisnicima omogućava korištenje zdravstvenih usluga bez participacije, a premiju osiguranja od 1. rujna po drugi put ove godine povećavaju za još oko 7,5 posto, na mjesečne iznose u rasponu od 35 do 36 eura.
vezane vijesti
'Oni koji s minimalnom mirovinom ne pokrivaju niti osnovne životne troškove plaćaju jednaku premiju dopunskog osiguranja kao i oni s plaćom od desetak tisuća eura, što samo po sebi govori o stupnju solidarnosti tog sistema', naveo je u prosvjednom pismu javnosti i vladi umirovljenički sindikat. Zahtijevaju da se sadašnji sistem zdravstvenog osiguranja bude promijenjen, kako bi u bolji položaj došli i umirovljenici koji predstavljaju više od četvrtine ukupne populacije, a za zdravstvo su izdvajali kroz doprinose cijeli svoj radni vijek.
'Pristup javnome zdravstvu mora biti jedno od građanskih prava koja su zajamčena svima uključenima u javni sustav, bez obzira na zdravstveno, socijalno ili ekonomsko stanje ili sposobnost pojedinca', navode u umirovljeničkom sindikatu. Vladu i osiguravajuća društva koja podižu cijene dopunskog osiguranja koje je nominalno 'dobrovoljno', ali ga plaćaju skoro svi kako bi izbjegli plaćanje komercijalnih cijena zdravstvenih usluga u slučaju težih bolesti i pregleda, te liječenja u bolnicama i operativnih zahvata, umirovljenički sindikat upozorava na opasnosti 'kartelnih dogovora' u zdravstvu i osiguravajućim tvrtkama, što bi moglo dovesti do otkazivanja ugovora o dopunskom osiguranju za siromašnije umirovljenike koji si to ne mogu priuštiti, a da ne budu životno ugroženi kad se razbole.
Dopunsko zdravstveno osiguranje predmetom je čestih kritika u Sloveniji, zbog uvriježenog javnog mišljenja da osiguravajuća društva iz njega velike profite pretaču u 'privatne džepove' dok javne zdravstvene ustanove često imaju gubitke, a cijeli zdravstveno sistem zbog rasta troškova i trendova demografskog starenja funkcionira sve teže, pa da bi sredstva za javno zdravstvo trebalo centralizirati, a dopunsko osiguranje ukinuti.
Prijašnja vlada koju je vodio sadašnji ministar vanjskih poslova Miro Cerar predlagala je koncept kojim bi se dopunsko osiguranje ukinulo, a umjesto toga dodatnih 300 milijuna eura osiguralo promjenama sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, pri čemu bi oni s višim prihodima plaćali više. Prema toj zamisli, prosječni mjesečni doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje iznosio bi oko 75 eura, a bio bi 'jeftiniji' za 80 posto osiguranika u odnosu na sadašnji, dok bi 20 posto osiguranika plaćalo znatno više nego do sada.
No, sve je ostalo na papiru i parlament o tome nije glasovao, a ministrica zdravstva Milojka Kolar Celarc koja je prijedlog iznijela dala je ostavku prije kraja mandata. Isto se dogodilo i ministru zdravstva u novoj vladi Samu Fakinu koji je lani obećavao velike promjene, te konačno ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, uz istodobno smanjivanje naknada za bolovanje, te prava na zdravstveno osiguranje preko životnog partnera ili roditelja, ali i povećanje stope doprinosa za obvezno osiguranje, ali je početkom godine također odstupio, a da najavljivana zdravstvena reforma nije ni započeta.
