U Splitu se pojavila sumnja na ponovnu infekciju covidom-19 kod jednog pacijenta. Riječ je o imunološki kompromitiranoj osobi starije životne dobi, korisniku Doma za starije u Vukovarskoj ulici, koji je u travnju zbog dijagnoze covida-19 bio hospitaliziran u KBC-u Split
Pacijent se tada uspješno oporavio, a dva uzastopna PCR testa su mu bila negativna. No, kod pacijenta su se nedavno ponovno pojavili simptomi covida-19 i test je bio pozitivan. No, ovoga puta, barem ne zasad, nije bilo potrebe za njegovom hospitalizacijom, piše Jutarnji list.
'Nitko još nije proglasio covid-19 kroničnom bolešću, ali po svemu sudeći moguće je ponovo oboljeti. Pacijent koji je prebolio koronavirus inače ima zloćudnu bolest zbog koje češće ide na testiranja zbog pretraga ili daljnjeg liječenja pa je jedan od testova bio pozitivan.
vezane vijesti
No, valja reći da se zloćudna bolest na neki način ipak upliće u neke naše genetske i imunološke funkcije, pa je moguće i u covid-19. No, razloga za hospitalizaciju nije bilo jer infekcija ovoga puta nije bila popraćena simptomima koji bi zahtijevali hospitalizaciju', objašnjava prof. dr. Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a.
Iako ponovna infekcija covidom-19 kod splitskog pacijenta još nije potvrđena, neki stručnjaci ne dvoje o tome. 'Kako se to drukčije može protumačiti nego reinfekcija? Pacijent je imunokompromitiran, a sad je dobio simptome i pozitivan je na testu', rekao je jedan liječnik.
Može li se više puta oboljeti od covida-19 jedno je od ključnih pitanja o kojem ovisi i teorija tzv. imuniteta krda.
Prvih mjeseci pandemije u medijima se pojavilo više priča o ljudima koji su se dva puta zarazili, no pokazalo se da je bila riječ o pogreškama, uglavnom “ostacima” virusa od infekcije. No, nedavno je časopis Nature izvijestio o nekoliko dokumentiranih slučajeva reinfekcije u Hong Kongu, Belgiji, Nizozemskoj te američkoj saveznoj državi Nevadi.
'Može se raditi o virusnoj mutaciji koja bi virus mogla izmijeniti do te mjere da ga prethodno uspostavljena specifična imunost više ne prepoznaje, kako na razini protutijela koja normalno blokiraju virus u međustaničnoj tekućini, tako i na razini memorijske stanične imunosti posredovane limfocitima T koja ubija virusom zaražene stanice', objašnjava imunolog Zlatko Trobonjača, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Ističe da je druga mogućnost prebrzi gubitak imunosne memorije prema koronavirusu.
'Naime, primijećeno je relativno brzo snižavanje koncentracije antivirusnih protutijela u plazmi, naročito kod onih koji su asimptomatski ili s blagim simptomima preboljeli ovu infekciju.
Doduše, tješe nas podaci koji govore da je T-limfocitna imunost protiv uzročnika SARS-a trajala više godina nakon preboljenja bolesti pa se možemo nadati da će se to isto dogoditi u uspostavi imunosne memorije protiv uzročnika covida-19, budući da se radi o dva vrlo srodna virusa.
Treća mogućnost su individualne karakteristike antivirusne imunoreaktivnosti koje mogu biti posljedica nekog poremećaja imunosnog sustava koji bi onemogućio stvaranje odgovarajuće dugotrajne imunosne memorije', tumači Trobonjača, piše Jutarnji list.
