'Vjerujem da su mjere dobre, inače ih vlada ne bi prihvatila, te vjerujem da je ovo program koji će Sloveniji omogućiti da ostane potpuno suverena država", rekla je Bratušek.

Predstavljajući neke od mjera iz oba dokumenta, Bratušek je potvrdila da se vlada u zadnji trenutak odlučila da proračunske prihode u ovoj godini umjesto uvođenjem novog eskalacijskog kriznog poreza poveća višim stopama poreza na dodanu vrijednost, a povećat će se i neki drugi porezi i pristojbine s manjim financijskim učinkom.

"Svjesni smo da porezi ne utječu pozitivno na gospodarstvo, ali smo se odlučili za povećanje onih poreza koji će najmanje negativno djelovati", rekla je Bratušek, dodavši da su se za povećanje PDV-a u vrijeme krize i recesije odlučile i mnoge druge zemlje.

Standardna stopa PDV-a koja je do sada bila 20 posto povećat će se na 22 posto, a niža, koja se primjenjuje na hranu i lijekove, te neke druge životne potrepštine, s dosadašnjih 8,5 na 9,5 posto, a obje će se primjenjivati već od 1. srpnja ove godine.

Povećanjem poreza i pristojba proračunski prihodi povećat će se prema očekivanjima za 540 milijuna eura. Vlada računa i s 380 milijuna ušteda na područja javnog sektora prema interventnom zakonu donesenom lani, te na uspjeh u budućim pregovorima sa sindikatima javnog sektora kako bi se na masi za plaće uštedjelo dodatnih 150 milijuna eura. O tome ovisi hoće li iduće godine biti potrebno uvesti i krizni porez koji ostaje kao rezervna varijanta, rekla je Bratušek.

Prema dokumentima koji su prihvaćeni u četvrtak, slovenski javno-financijski deficit na kraju ove godine iznosio bi 7,8 posto BDP-a, u što je uključen i trošak dokapitalizacije banaka u većinskom državnom vlasništvu. Od njih će samo Nova Ljubljanska banka (NLB) trebati 900 milijuna eura u ovoj godini, potvrdili su Bratušek i ministar financija Uroš Čufer.

Iduće godine deficit javnih financija smanjio bi se na 3,3 posto BDP-a, a računa se i na prihode od privatizacije 10 do 15 poduzeća u državnom vlasništvu iz čijeg bi se vlasništva država sasvim privukla. Među njima su i Nova kreditna banka Maribor (NKBM) te Telekom Slovenije, kao i neka manja i srednja poduzeća

S potrebnom dokapitalizacijom banaka neće biti teškoća, jer tim sredstvima država već raspolaže u obliku svojih depozita u bankama koji iznose 2,4 milijarde eura, a u lipnju će s prvim prijenosima loših kredita s tih banaka na tzv. lošu banku otpočeti i proces njihove sanacije, pa u okviru toga i razduživanje prezaduženih poduzeća.

Sanacija bankarskog sustava povećat će sadašnji dug Slovenije za 10,1 posto BDP-a, ali će se taj dug onda smanjivati utrškom od privatizacije državne imovine koja će biti provedena "relativno brzo", istakli su Čufer i Bratušek.

Bratušek je rekla da računa i na učinke mjera koje će se u buduće poduzimati na suzbijanju sive ekonomije, odnosno oporezivanju imovine koja nije stečena prijavljenim prihodima, jer i to može povećati proračunske prihode, ali te mjere nisu stavljene u program financijske stabilnosti i u reformni program jer nisu izračunati financijski učinci, a oba dokumenta za Bruxelles moraju sadržavati realne i konkretne podatke.

Program sadrži uvođenje poreza na nekretnine već od iduće godine, umjesto tek od 2015, jer su podaci o nekretninama i njihovoj vrijednosti sređeni.