Iz PU zagrebačke potvrđeno je da je policija pozvana u stan u Rockfellerovoj 57 gdje je mrtvozornik ustanovio smrt Savke Dabčević-Kučar.

Savka Dabčević-Kučar rođena je 6. prosinca 1923. na Korčuli, u obitelji porijeklom iz Boke Kotorske. Otac Antun bio je pravnik i  na neki način također je ušao u nacionalnu povijest kad je 1895. sa Stjepanom Radićem i njegovim prijateljima spalio mađarsku zastavu prilikom dolaska Franje Josipa u Zagreb.

Poslije toga je završio pravo u Beču, a potom je bio službenik od Benkovca, Zadra do Korčule, da bi karijeru, zbog neslaganja s vlastima, u prijevremenoj mirovini završio na funkciji banskog savjetnika u Splitu.

Savka je ime dobila po liku iz pjesme Petra Preradovića, jednog od vodećih pjesnika Hrvatskog narodnog preporoda.

Žensku realnu gimnaziju završila je u Splitu 1941. godine i bila najmlađa maturantica, a spominje se kao najbolja učenica u nekoliko splitskih naraštaja. U razdoblju 1941-45. nije nastavljala školovanje.

Kad joj brata uhićuju talijanske vlasti, za vrijeme okupacije i zbog vrlo loših materijalnih prilika pomogla je uzdržavanje obitelji davanjem instrukcija đacima.

U rujnu 1943. otišla u partizane, poslana u El Shatt, odakle se vraća 1945. godine.
Nakon rata upisala tadašnju Ekonomsku višu školu (kasniji Fakultet ekonomskih znanosti), 1945. godine.

U tijeku 1946. odlazi na studij u SSSR, u Lenjingrad, naEkonomskifakultet. Tamo završava dvije godine studija. Zbog rezolucije Informbiroa prekida studij i vraća se u Zagreb lipnja 1948. godine. Nastavlja studij na Fakultetu ekonomskih znanosti u Zagrebu. U šk. godini 1948/49. završava dvije nastavne godine, a diplomu stječe 1949.

U siječnju 1950. godine izabrana je za asistenta na Fakultetu ekonomskih znanosti, za predmet Politička ekonomija. Godinu dana kasnije udaje se za diplomiranog inžinjera rudarstva Antu Kučara s Brača, s kojim ima dvije kćeri.

Savka Dabčević-Kučar ostat će upamćena kao jedna od najutjecajnijih osoba Hrvatskog proljeća. Godine 1969. dobiva najvišu moguću političku funkciju, postaje predsjednica Centralnog komiteta SKH. Tu dužnost obavlja od 1969. do nasilne smjene 1971. godine. Prva je žena predsjednica SKH jedne republike, a ujedno je i članica Predsjedništva CK SKJ.

Zbog borbe za demokratizaciju društva, tržišnu ekonomiju, decentralizaciju i pružanja otpora jugounitarizmu i velikosrpstvu osuđena je u Karađorđevu 1.  prosinca 1971. godine.

Kako se nije željela odreći svojih političkih stajališta i ciljeva, odlukom partije isključena iz političkog, javnog, stručnog i znanstvenog rada, a 1975. godine, kada je stekla uvjete za prijevremenu mirovinu, u nju i odlazi.
Zbog svega joj se zabranjuje i rad na fakultetu.

Cijeloj toj priči ponajviše je kumovala Milka Malda, poznatija pod prezimenom Planinc, koja ju smijenila ju na čelu hrvatske partije nakon događaja u prosincu 1971. godine u Karađorđevu.

Iako to formalno nije bila, Savku Dabčević-Kučar su gotovo svi doživljavali kao predvodnicu Hrvatskog proljeća

S dvadeset i osam istomišljenika osniva Hrvatsku narodnu stranku (HNS) u kojoj je na mjesto predsjednice obnašala u dva navrata, a svojom odlukom povlači se s te funkcije u studenom 1994. godine.U Sabor je, kao zastupnica HNS-a, izabrana dva puta. Čitatelji tjednika Nacional prije tri godine izabrali su Savku Dabčević-Kučar za najznačajniju ženu u hrvatskoj povijesti, ispred skijašice Janice Kostelić.

Zbog smrti počasne predsjednice HNS će u petak, 7. kolovoza, u 12 sati otvoriti knjigu žalosti u Središnjem uredu HNS-a, Kneza Mislava 8 u Zagrebu.

Knjiga žalosti bit će otvorena u petak, 7. kolovoza, od 12 do 17 sati, u subotu, 8. kolovoza, od 10 do 17 i u ponedjeljak, 10. kolovoza, od 10 do 17 sati.