"On je bio mudar ukrajinski domoljub, zaista povijesna osoba u ostvarenju naše neovisnosti", napisao je na internetu.

Kravčuk je postao poznat kao "lukava lisica" uspinjući se kroz Komunističku partiju. Godine 1990. postao je predsjednikom parlamenta tadašnje sovjetske republike.

No stranku je napustio nedugo nakon pokušaja državnog udara protiv Mihaila Gorbačova u kolovozu 1991. godine. Ukrajinski parlament usvojio je tog mjeseca deklaraciju o neovisnosti.

Nakon što je privremeno dobio predsjedničke ovlasti, za predsjednika države formalno je izabran 1. prosinca 1991. godine, na dan kada su Ukrajinci podržali secesiju od Sovjetskog Saveza.

Nekoliko dana poslije potpisao je Bjelovješki sporazum s ruskim čelnikom Borisom Jeljcinom i bjeloruskim čelnikom Stanislavom Šuškevičem kojim je raspušten Sovjetski Savez.

"Shvaćao sam da Ukrajina nikada ne bi mogla biti zaista neovisna ako SSSR bude postojao", rekao je Kravčuk. "Otišao sam onamo znajući za težnje Ukrajinaca da budu neovisni. Ispunio sam njihovu volju".

Jeljcin je umro 2007., a Šuškevič prošli tjedan.

Godine 1994., kada je Ukrajinom zavladala kriza i korupcija, a Kravčuka se optuživalo da je opljačkao zemlju, poražen je na izborima. Pobijedio ga je Leonid Kučma, bivši direktor tvornice projektila. Kravčuk je ostao u parlamentu do 2006. godine,

Godine 2020. bio je imenovan da predstavlja Ukrajinu u nastojanjima da se okonča sukob s proruskim separatistima na istoku Ukrajine koji je počeo 2014. godine.

Zauzevši strog stav prema Moskvi, rekao je da ne treba očekivati ništa od Rusije jer je njezin cilj "uništenje Ukrajine".

U siječnju 1994. potpisao je sporazum s američkim predsjednikom Billom Clintonom i Jeljcinom osiguravši milijardu američkih dolara naknade za to što se Ukrajina odrekla svojeg nuklearnog arsenala, trećeg najvećeg na svijetu.

Kao predsjednik države potpisao je i sporazum o suradnji s Europskom unijom.

Kravčuk je rođen kod Rivnea na zapadu Ukrajine 10. siječnja 1934. godine.