Tim modelom društveno poticanog najma, navodi se u Vladinom dokumentu, nastojalo bi se 'osigurati stanovništvu koje nije kreditno sposobno siguran dom uz fiksnu cijenu najma od 3,6 eura po četvornom metru'.
Ako se doista bude radilo o toj cijeni to će značiti da građani stan od 30 kvadrata mogu unajmiti za 108 eura, a onaj od 50 kvadrata za 180 eura, što je trenutno rijetkost u bilo kojem, pogotovu većem, gradu u Hrvatskoj.

Uz to plan je navodi se u Strategiji 'aktivirati neiskorištene nekretnine uz sve popratne efekte, te povećati radnu mobilnost stanovništva'. U periodu od 2013. do 2015. godine država bi na taj način godišnje u najam dala tri tisuće stanova, odnosno svake bi se godine zaključilo najmanje tri tisuće ugovora o najmu. Strategija ne donosi dodatne detalje o tom modelu, u Vladi kažu da će se on definirati tek tijekom jeseni pa je prerano reći kako će u konačnici izgledati.

Razmišlja se i o tome da se, po uzoru na zapadnoeuropske zemlje, građanima koji su podstanari ponudi model po kojem bi na kraju, ako to žele, mogli otkupiti stan koji su unajmili i to tako da im se novac koji su godinama plaćali na ime najma uračuna u otkupnu cijenu. Na određeni način bila bi to kupnja stana na leasing.

'Zasad je prerano govoriti kako će ti modeli izgledati, na tom tržištu država mora početi uvoditi reda i proračun mora imati koristi od toga što deseci tisuća građana svaki mjesec ubiru zaradu od iznajmljivanja stanova, kaže sugovornik Novog lista iz Ministarstva graditeljstva. U Hrvatskoj niti jedna institucija nema evidenciju podstanara, postoje tek procjene da je više od sto tisuća kućanstava smješteno u podstanarskim stanovima. S druge strane, tek je 30 tisuća stanodavaca prijavilo državi iznajmljivanje i na ime zarade plaćati porez i prirez.

Osim uređenja tržišta iznajmljivanja, cilj društvenog poticanog najma je aktiviranje nekretnina koje već godinama stoje. I bankama bi trebalo biti u interesu aktivirati taj 'mrtvi kapital, bilo da je u njihovom vlasništvu ili da su na njih upisale hipoteke.