Prvu bi činio Grad Zagreb, a ostalih pet bilo bi sastavljeno od susjednih županija pa bi se ovisno o tomu koliko u kojoj ima birača dobivao broj saborskih mandata.

Ravnopravnost građana

Svaka jedinica više ne bi imala jednak broj zastupnika u Saboru. Najviše, po 25 zastupnika, imala bi prva, Grad Zagreb, te šesta jedinica, koju bi činile Istarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Zadarska županija, koje imaju najviše birača. Najmanje zastupnika davala bi druga jedinica, koju čine Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Zagrebačka županija. Prijedlog je to izmjene Zakona o izbornim jedinicama Hrvatskih laburista, koji će nakon stanke uputiti u Sabor. Cilj im je samo jedan – učiniti građane ravnopravnima i da njihov glas jednako vrijedi.

Da to dosad nije bio slučaj, rekao je i Ustavni sud koji je lani u prosincu ustvrdio da na izborima 2007. godine težina biračkog glasa u pojedinim jedinicama nije bila ista. Štoviše, negdje su odstupanja bila i 30 posto, što je nedopustivo s obzirom na to da svaka jedinica po sadašnjem zakonu ima pravo na isti broj zastupnika. Sud je zato i zatražio od Sabora da mijenja zakon do izbora, jer bi se u suprotnom izborni rezultati mogli dovesti u pitanje.

Zašto baš sad?

'Takav stav obavezuje Sabor. No zanimljivo je da je takvo mišljenje Ustavnog suda došlo baš sada i svakako može poslužiti premijerki kao još jedan alibi da odgodi izbore do ožujka 2012. godine, jer je preporučljivo mijenjati zakon o jedinicama najkasnije godinu dana prije izbora', kaže šef laburista Dragutin Lesar

Hoće li biti prekrajanja izbornog zemljovida, teško je reći, no Lesar ističe da je čuo da ministar uprave Davorin Mlakar radi na tome. Da je moguća promjena izbornih jedinica, i sam je ministar potvrdio Večernjem listu još u listopadu. Jer većina se slaže da sadašnji zakon nije dobar i da su se postojeće jedinice sastavile neprirodno, bez ikakve logike.

'Sam Zagreb bio je podijeljen u pet jedinica da se razbije HDZ-u nesklono biračko tijelo, pa je Jarun bio u istoj jedinici s Novim Vinodolskim', podsjeća potpredsjednik laburista Nikola Vuljanović

Slaže se da njihova izborna mapa možda neće ići na ruku nekim strankama, pretpostavlja se IDS-u i HNS-u, ali predloženih šest jedinica nije ni skrojeno da bi se nekome išlo niz dlaku.

Izborna mapa po receptu laburista

1. 25 zastupnika - prema prijedlogu laburista, Zagreb više ne bi bio podijeljen u pet izbornih jedinica, već bi bio jedinstvena jedinica koja bi sa svojih 721.522 birača davala 25 zastupnika u Saboru.

2. 20 zastupnika - drugu izbornu jedinicu činile bi Zagrebačka, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija. S obzirom na to da u te tri županije ima najmanje birača, njih 594.773, u Saboru bi imale najmanje zastupnika – 20.

3. 24 zastupnika - Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, prema prijedlogu laburista, činile bi treću jedinicu. Kako je u tim županijama 708.934 birača, oni bi u Saboru imali pravo na 24 zastupnika.

4. 23 zastupnika - Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Virovitičko-podravska županija činile bi četvrtu jedinicu. Imaju 672.418 birača i davale bi 23 zastupnika.

5. 23 zastupnika - Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija, prema prijedlogu laburista, činile bi petu jedinicu. S obzirom na to da imaju 663.095 birača, imale bi 23 saborska zastupnika.

6. 25 zastupnika - Istarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Zadarska županija bile bi u zadnjoj, šestoj izbornoj jedinici. Imaju 724.188 birača pa bi imale 25 zastupnika u Saboru.