Jasno je da se time, osim pomoći Vukovaru, želi pripomoći kampanji HDZ-ove kandidatkinje za predsjednicu Republike Kolinde Grabar Kitarović u privlačenju 'domoljubnih birača', navodi dnevnik.

Vlada tako sutra u javno savjetovanje pušta novi Zakon o blagdanima, spomen-danima i narednim danima u Republici Hrvatskoj, u kojem će se Dan državnosti, umjesto 25. lipnja, slaviti 30. svibnja, a sadašnji Dan neovisnosti, koji se slavio jučer i bio je neradni dan, ubuduće bi trebao biti spomen-dan i trebao bi biti radni dan.

Umjesto toga, 18. studenoga, na dan kada se obilježava tragična obljetnica pada Vukovara, bit će blagdan i neradni dan te će se slaviti kao Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Dakle, taj će dan biti posvećen ne samo vukovarskim žrtvama, nego svim žrtvama Domovinskog rata, iako će centralna manifestacija i dalje biti Kolona sjećanja u Vukovaru.

To se će definirati i u novom Zakonu o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta, a koji ide u javno savjetovanje nakon izmjene Zakona o blagdanima. Riječ je o zakonu koji je Vlada obećala još 2016. na sjednici u Vukovaru, a završen je, kako doznajemo Jutarnji, u travnju ove godine.

Osim što proglašava Vukovar mjestom posebnog domovinskog pijeteta, zakon definira Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata koji će se obilježavati 18. studenoga u Vukovaru, ali i sve druge dane sjećanja na žrtvu Vukovara od 14. studenoga, kada su JNA i srpske paravojne snage presjekli obranu grada na dva dijela, preko 18. studenoga i pada grada, do 20. studenoga i pokolja na Ovčari.

Čak 12 ministarstava sudjelovalo je u izradi, kao i braniteljske udruge, stručnjaci s Instituta Ivo Pilar, predstavnici Memorijalno-dokumentacijskog centra i predstavnici grada. Zakonom se ne definira status ćirilice u Vukovaru, što su neki branitelji tražili, jer je riječ o organskom zakonu koji je ispod Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, donosi Jutarnji list.