‘Nije dovoljno živjeti uz more da biste bili narod od mora. Za to morate ne samo poznavati morske čudi, nego i osvijestiti mnoge pojave vezane uz tajne života u moru i našeg suživota s njim. U tom smislu moja misija o popularizaciji poznavanja Jadrana jest pionirska.'

Tako govori Milena Mičić, pulska oceanologinja i morska biologinja, koja je ovih dana u medijima osvanula u za nju na prvi pogled potpuno drugačijem kontekstu. Nacionalna udruga poslovnih žena Krug proglasila ju je najpoduzetnicom 2016. godine, a titulu je osvojila pothvatom za koji teško da bi se povjerovalo da može biti top vijest na stranicama gospodarskih rubrika.

Riječ je o Akvariju, posebnom projektu s kojim Milena sa suprugom još od 2000. godine spaja znanost i turizam. No priča o širenju znanja o moru, za Milenu je počela znatno ranije.

‘Studirajući u Ljubljani i kasnije u Zagrebu te 18 godina radeći u Institutu Ruđer Bošković - Centru za istraživanje mora u Rovinju, shvatila sam da je nužno one spoznaje o moru koje mi kao znanstvenici dobivamo u laboratorijima i opservacijama podijeliti sa zajednicom. Tu sam se upoznavala s akvaristikom, koja nije puko pokazivanje morskih životinja. Moderni akvariji su mjesta edukacije, znanstvenog istraživanja i zaštite’, kaže Milena, ističući kako je prvi poticaj i potvrdu da dobro razmišlja dobila u Montani (SAD) i francuskom Brestu.

‘U Brestu sam ostala fascinirana kako njihov Institut preko Akvarija popularizira svoja otkrića vezana uz more. Nevjerojatno je koliko Francuzi iz tog kraja znaju o morskim vrstama i složenom eko sustavu’, kaže prisjećajući se vlastitih početaka u bivšem dječjem rekreacijskom centru 'Puntižela' u sklopu programa 'Škola u prirodi'.

‘U početku sam za potrebe nastave znala izroniti pokojeg trpa, ježinca, zvjezdaču i slično, ali kako je ipak u proljeće more još relativno hladno, sljedeće godine dosjetila sam se i reducirala broj ronjenja time što sam izronjene životinje stavila u mali akvarij dimenzija 50 litara. Bio je to početak’, prisjeća se sa smiješkom Milena.

Već 2002. godine preselili su se u prostor stare austrougarske utvrde na Verudeli, s tim da je Milena još paralelno radila u rovinjskom Centru, a 2008. godine sigurnu državnu znanstveničku službu zamijenila je za neizvjesnost privatnog biznisa.

Kada su ušli u utvrdu na Verudeli, bila je devastirana - danas akvariji zauzimaju 1500 četvornih metara, a utvrda je obnovljena.

U njenoj je unutrašnjosti u bazenima smješteno više od 200 različitih vrsta. Posebno dobro su prikazani sjeverni i južni Jadran. U akvarijima plivaju kirnje s velikim ustima, zmijolike murine i zubate kostoroge…

‘Jadranske ribe čine najveći dio, ali imamo hladnovodne slatkovodne ribe, tropske morske i slatkovodne vrste, ukupno četiri zasebna eko sustava. Tu su i otrovne ribe, poput pauka, škarpine, ali i opasne južnoameričke tzv. nasrtljive kornjače te crvenoprse piranje… ' pojašnjava Mičić.

Ono na što je posebno ponosna su 'Plava škola' i 'Centar za oporavak morskih kornjača', koji djeluju u sklopu Akvarija.

‘Od početka smo pokrenuli ‘Plavu školu’, oceanološki program za učenike uz terenski rad. Dolaze nam brojne škole, najviše iz Njemačke. Osim osječke gimnazije, čiji nam učenici redovito dolaze i pohađaju program već desetak godina, hrvatske škole nisu iskazale previše interesa. Učenici se kod nas kroz praktičan i terenski rad na brodu, obali, praktikumu i akvariju, u trajanju od jednog do tri dana, mogu upoznati sa životom u moru i njegovim posebnostima.  U Centru za oporavak kornjača do sada je spašeno čak 120 kornjača, ovih dana čak devet oporavljenih namjeravamo u more pustiti na Dan morskih kornjača - 16. lipnja’, ističe Milena.

Širenje poslova Akvarija pratilo je otvaranje radnih mjesta: od početnih troje zaposlenika, trenutno zapošljavaju 17 ljudi (uskoro planira zaposliti još troje djelatnika – svi su zaposlenici za stalno), a uskoro se akvarij namjerava širiti i na obližnju bateriju San Giovanni, dok u središnjem dijelu završava investicija velikog, centralnog akvarija.

O interesu govori podatak da je Akvarij lani posjetilo čak 97 tisuća posjetitelja. Prihodi su u 2016. godini iznosili oko 5,6 milijuna kuna, od početka posluju s dobiti koja je lani prije oporezivanja iznosila oko 1,5 milijuna kuna. Sve što zarade, kaže, investiraju u akvarij i ljude, primjerice nabavka najnovijih stanovnika morskih zmajeva (rođaka morskih konjića) iz Australije koštala je 20.000 eura. Akvarij su prepoznali i u Europi, iz pretpristupnog fonda IPA za europski projekt vezan uz zaštitu morskih kornjača koji je trajao od 2012. do 2016. godine, dobili su 137.000 eura. Sada se ponovno kandidiraju za oporavilište morskih kornjača, nadaju se da bi iz fondova EU-a mogli povući do 200.000 eura.

Milena je europski akvarijski kurator i članica Europskog kongresa akvakulture - EUAC-a – European Union Aquarium Curators, a posebno je ponosna na suradnju s akvarijima u Genovi, Catollici, Monacu…

‘Za 2018. godinu spremamo novi projekt – postav životinja Sjevernog mora. Zato smo početkom lipnja dio tima i ja otputovali u Stockholm, gdje smo razmijenili iskustva s tamošnjim akvarijem. U bliskoj budućnosti razmijenit ćemo i žive organizme: one nama zanimljive vrste iz Sjevernog mora kao što su bakalar i morski vuk, a mi ćemo njima dati neke naše vrste iz Jadrana’, kaže dodajući kako je posebna misija njenog Akvarija ‘dijeljenje znanja’. Pritom misli na stručnu pomoć koju daju manjim akvarijima u Hrvatskoj – od Crikvenice do Dubrovnika.

Za Milenu more i akvaristika nisu samo posao nego – strast, koja se nastavlja kad prekorači vrata Verudele. Jedan joj je od najdražih hobija ribolov – ali poseban: roni na dah i lovi primjerke za akvarij s posebnom mrežicom.

Ako je ovog ljeta tijekom odmora vidite u tom izdanju, eto prilike da iz prve ruke doznate nešto što o Jadranu niste znali. Primjerice, zašto je – plave boje, što je jedna od tema sljedeće izložbe Akvarija koja se otvara krajem lipnja.