Nakon što se dulje vrijeme nije pojavljivala u politici i medijima, Tamara Visković opet je istaknuta članica jedne nove političke i društvene inicijative u Splitu. Ta inicijativa, koju će na lokalnim izborima predvoditi Dragan Markovina u medijima je predstavljena kao 'Drugo lice Splita'. Tamara Visković, voditeljica Multimedijalnog kulturnog centra, za tportal otkriva planove inicijative za predstojeće lokalne izbore te kako danas izgleda Split i život u tom gradu nakon neuspjelog eksperimenta s tajkunom Željkom Kerumom kao gradonačelnikom
Znamo da je Split kompleksan grad s bezbrojnim paralelnim svjetovima i naglašenim različitostima. Mislite li da zaista postoji 'drugo lice Splita', pristojno, civilizirano i demokratično?
Naravno da postoji. U usporedbi s drugim sredinama, Split ima golemu koncentraciju umjetnika, znanstvenika, vrsnih profesionalaca raznih profila koji djeluju širom zemlje. No to lice nije onako bučno i nametljivo kao ovo drugo. Također, ono medijski nije atraktivno, a kako smo svi postali na neki način sekundarna publika u vlastitim životima, ne doživljavamo značajnim ono što se svakodnevno ne potvrđuje i nije potvrđeno kroz medijsku sliku.
Odnos aktualne vlasti prema kulturi bio je gotovo osvetoljubivo degradirajući, od nuđenja intendanture po žirijima izbora za miss, do štandizacije i štekatizacije gradske jezgre. No kulturna je scena kompleksan mehanizam i, naravno, njezina vitalnost nije neophodno proporcionalna gradskoj potpori. U protekle četiri godine dogodio se zanimljiv okret kulturnjaka k aktivizmu i supkulturnih skupina k izražavanju na tragu konceptualne umjetnosti, i to velikim dijelom upravo potaknuto potezima lokalne uprave. Iza Vas je, kada se sagleda iz sadašnje vizure, ostao uspješan mandat splitske 'ministrice' kulture. Što se dogodilo u tom segmentu u posljednje četiri godine?
U svakom je klišeju zrno istine, da nije tako, nikad ne bi postao klišej, ali moramo uvijek biti svjesni toga da, kad je riječ o stereotipima, a Split se mahom reprezentira putem njih, oni se pojavljuju tamo gdje postoji značajan procijep u društvenoj moći. Isto onako kao što će dominantan spol, nacija ili rasa nametnuti stereotipe 'drugima', koji predstavljaju njezino naličje, tako i unutar države Split predstavlja neku vrstu naličja Zagreba, Vlaj neku vrstu naličja Splićanina... Stereotip je oruđe moći, ali i straha.
Inicijativa 'Drugo lice Splita' pokušava ostvariti rezultat koji bi je lansirao u gradsko vijeće i u gradsku vlast. Imate iskustva u operativnom poslu vođenja jednog segmenta gradske politike. Koliko će u tom okviru biti moguće realizirati glavne zamisli?
Ulazak u GV zanimljiv nam je najviše radi artikuliranja glasa ljudi sličnih svjetonazora - onih koji se temelje na sekularnoj, humanističkoj bazi, kojima drukčiji ljudi ne predstavljaju prijetnju, koji, unatoč stalnoj eroziji osobnog standarda, još uvijek cijene i zalažu se za javni prostor i javno dobro. Smatramo da oni nisu adekvatno zastupljeni. To postaje još važnije zato što se od idućih izbora bitno povećava broj vijećnika, što neće samo dodatno opteretiti proračun, već će ionako preduge i nesadržajne rasprave učiniti još šupljima. Također, pojačat će se moć velikih stranaka. Tijelo čiji dignitet se iz mandata u mandat strmoglavljuje, a odluke koje donose su sve skandaloznije postat će još neučinkovitije. Zato mislim da je baš sada važno na tom mjestu imati izvjestan broj slobodnih strijelaca koji neće u kalkulaciju o gradskim pitanjima unositi varijable koaliranja na državnoj razini, niti će trčati u zahod kad na red dođe glasanje o kontroverznim temama.
Koliko će biti moguće realizirati zamisli, ovisi o mnogo faktora. Tko će biti gradonačelnik? U kakvom će brojčanom odnosu biti pozicija i opozicija? Kakvi će parametri suradnje biti postavljeni u tim brojčanim odnosima? Hoćemo li biti u poziciji sudjelovati u nadzorima u upravnim vijećima ili ćemo ostati samo dijelom zastupničkog tijela?
No uspješnost djelovanja u neizvršnom tijelu ne mjeri se realizacijom konkretnih projekata - realizacija je posao izvršne vlasti - već postojanjem jasne i stabilne platforme na osnovi koje se može vršiti pritisak na izvršna tijela da rade u skladu s propisima i u interesu građana.
Je li moguće marginalizirati ekstremnu desnicu koja je u Splitu gotovo 'mainstream'?
U prošlosti u gradskom je vijeću ekstremna desnica stalno prisutna kao tzv 'trinaesta ruka', ona koja je utjecajem daleko premašuje svoj stvarni značaj. Jedan zastupnik desnice o kojem ovisi većina u GV-u moćniji je od cijele druge strane stola i u izvršnu vlast dovodi desetke svojih ljudi. U trenutku kada bi se balans samo malo pošemerio, ta bi opcija i bila marginalizirana. No pred četiri godine desnica je preuzela vlast u obliku nezavisne liste koja je, praktički, na izborima bila tek anonimni ukras Željku Kerumu kao brendu, a pokazala se konzervativnijom i destruktivnijom od stranaka desnog predznaka.
Mada povremeno pokazuje znakove života, slažete li s općom konstatacijom da je Željko Kerum politički mrtvac?
Racionalno gledajući, morao bi biti. No čovjek nije racionalno biće. Gledajte samo krucijalne logičke greške koje su građani počinili prije četiri godine. Odijelo ne čini čovjeka – dakle – izaberimo čovjeka u trenerci. Lijepi govori nisu garant poštenja – dakle, izaberimo onoga koji ne zna govoriti. Osoba X lagala je da ne krade, dakle izaberimo Y koji ne laže da krade. Predizborni programi se ne ostvaruju – izaberimo osobu bez programa. Kad bismo ovako kompetentno odlučivali u svakodnevnim poslovima, slomili bismo vrat na stepenicama prije nego što bismo ujutro izišli iz kuće. Dokle god su njegovo ime i pojava neka simbolička valuta, dotle nije uputno prekrižiti njegov utjecaj.
Vjerojatno pratite stanje u Banovini u kojoj ste proveli cijeli jedan mandat. Ako se vratite u gradsku vlast, što mislite kakvo stanje ćete zateći nakon četiri godine vladanja jedne obiteljske klike?
Loše.
Imate li saznanja o tome u kojoj je mjeri narastao broj zaposlenika u Banovini?
Ne. Dojam je taj da je Kerum u Banovini udomio jedan dio ljudi iz svoje tvrtke kako bi ih se riješio s vlastite grbače, te nešto rodbine i prijatelja. Smatram da bi savjetnici i svi oni koji se dovode da bi funkcionalno ispunili rupu poglavarstva moraju, isto kao ranije članovi poglavarstva, po završetku mandata natrag na svoja prijašnja radna mjesta.
Nakon što smo svjedočili nastavku vladavine kleptokracije u Hrvatskoj, sada u formi 'lijeve' opcije, ima li šanse da građani konačno prepoznaju neku normalnu i pristojnu političku opciju?
Koliko nezavisna lista ima šanse da bude prepoznata, ja osobno ne spekuliram previše. Nemamo što izgubiti. Para u kampanju uložili nismo jer ih nemamo, u 'promidžbi' će nas podržati kolege i prijatelji iz kulturnih krugova - strogo volonterski, program nam nije neka muka, jer se svi već dugo bavimo svojim poslom vrlo javno, tako da ne moramo plaćati nikoga da nas prikaže upućenima, a što se birača tiče, mislim da je prednost to što smo svjetonazorno jasno profilirani, svi smo već dugo javno prisutni i dosta blebetavi, tako da bilo tko, tko odluči podržati listu ne glasa za mačka u vreći, kako to obično biva s nezavisnim listama, niti riskira da će ljudi koje je birao, iz političkih ili privatnih razloga, držati figu u džepu, a to je, barem u Splitu, stalni problem sa strankama. Ako uspije, bit ćemo bučni po pitanju javnog dobra, javnog prostora, ekologije, kulture, ljudskih prava... stvari koje su praktički nestale iz konverzacije na GV-u, koji se 50 posto vremena bavi samo sobom, a onda još 30 posto stranačkim interesima koji sa Splitom malo veze imaju. Ako ne prođemo? A nismo prošli... Neće nitko harakiri zbog toga napraviti.
Treba li u predizbornom programu najaviti odlučno sankcioniranje krivaca za posljedice Kerumova samovlašća, primjerice poništenje skandaloznog natječaja za ugostiteljske objekte na Zapadnoj obali?
Svakako je iz pozicije kandidata potrebno izraziti protivljenje nekim grotesknim projektima - među kojima je i betonska izraslina na vrhu Marjana, spomenik Tuđmanu s vijencem od lokalnih glava i alegorijskim prikazima prigodnih apstraktnih pojmova ili gradnju igdje na Marjanu te reviziju pravne procedure za sporne projekte u tijeku, kao i ugovora za korištenje javnih prostora i sl., no bilo bi varanje potencijalnih birača obećati sankcioniranje svih primjera samovlašća. Nažalost, izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi sva vlast jest u rukama gradonačelnika i ako je procedura za pojedini projekt odrađena u skladu s propisima, možete ga zaustaviti, ali nemate ni koga niti zašto sankcionirati.
