Prvi ovogodišnji atlantski uragan počeo je ometati čišćenje naftne mrlje u Meksičkom zaljevu, odgodio planove za povećanje količina koje se prikupljaju i zaprijetio još većim onečišćenjem obalnih područja
Sedamdeset i dva dana nakon eksplozije na platformi British Petroleuma, šteta koju je havarija nanijela turizmu, životinjama te ribolovnoj i drugim industrijama samo se povećava, a neizvjesna je i budućnost britanskog naftnog
diva.
Lokalno stanovništvo priprema se za dolazak jakih kiša i poplava koje bi mogao izazvati Alex koji je jučer ojačao do uragana. Oluja bi večeras mogla prijeći s mora na kopno negdje blizu meksičko-američke granice u Teksasu.
Predstavnici administracije američkog predsjednika Baracka Obame i dalje se redaju u posjetima Meksičkom zaljevu, a posljednji je ondje doputovao potpredsjednik Joe Biden.
Bujice kiše, snažni vjetrovi koji mjestimično dosežu brzinu od 120 km na sat i valovi visoki oko četiri metra zaustavili su kontrolirano spaljivanje nafte na površini oceana, letove zrakoplova koji su posipali disperzive i brze brodove koji skupljaju naftu s površine mora. Olujni vjetrovi zahvaćaju područje širine oko 280 kilometara. Iako uragan neće izravno pogoditi nijednu od platformi, nekoliko je kompanija evakuiralo osoblje. Zatvoreno je gotovo 25 posto crpilišta nafte te oko 10 posto izvora prirodnog plina u tom području.
Ipak, nastavljeni su radovi na bušenju rupa kroz koje bi se trebala sanirati uništena BP-ova bušotina Deepwater Horizon udaljena 80-ak kilometara od obala Louisiane. Američke vlasti procjenjuju da iz nje svakodnevno iscuri između 35.000 i 60.000 barela nafte, dok se sadašnjim sustavom uspijeva izvući oko 28.000 barela.
Tržišna kapitalizacija British Petroleuma od havarije se smanjila za oko 100 milijardi dolara, vrijednost dionica je prepolovljena, a sve se više spominje mogućnost da kompaniju preuzme ExxonMobil ili Royal Duch Shell.