GLASNOGOVORNICI SUDOVA I NOVINARI

Uskoro će dijelovi presuda biti objavljeni na webu?

23.11.2012 u 15:33

Bionic
Reading

Glasnogovornici sudova moraju biti suci jer dobro znaju materiju i postupak, čak i činjenično stanje spisa, mogu ući u taj spis i objasniti ga, no bitna im je i edukacija u komunikaciji s medijima, ali i načinu prezentiranja informacija sa suda. Dok oni ne smiju skrivati istinu pred medijima, novinari, s druge strane, bez skrivenih namjera trebaju prenositi ono što čuju na sudu. Rečeno je to, među ostalim, na okruglom stolu 'Mediji o pravosuđu: između vijesti i senzacije' koji je okupio glasnogovornike hrvatskih sudova, sveučilišne profesore i novinare

Uz konstataciju kako su glasnogovornici sudova vrlo često 'između čekića i nakovnja' – novinara koji stalno traže nove informacije i sudova na kojima rade te zakona koji ih ograničavaju u davanju pojedinih informacija, na okruglom stolu u organizaciji Pravosudne akademije ukazano je kako i oni, ali i novinari imaju veliku odgovornost u svom poslu.

Glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu, Krešimir Devčić, koji je i na okruglom stolu, ali i općenito među novinarima ocijenjen kao primjer što i kako jedan glasnogovornik suda treba komunicirati s medijima, upozorio je na pojavu frustracije i na strani novinara, ali i kod sudaca.

'Novinari iznad sebe imaju urednike koji pred njih stavljaju zadatke, a tekstovi često nisu njihova prava volja, pa imaju frustracije u odnosu prema glasnogovornicima i sudovima. Oni bi htjeli više informacija i često su nezadovoljni. S druge strane, suci su nezadovoljni zbog loše percepcije koja se o njima stvara u javnostima', konstatirao je Devčić.

U najvećoj mjeri zadovoljan je izvještavanjem novinara koji prate rad suda, te je najavio neke novosti, poput objave presuda na web-stranicama sudova, odnosno onih dijelova koje mogu biti javno dostupne i objavljive.

I njegov kolega sa Županijskog suda u Osijeku, Miroslav Rožac zadovoljan je suradnjom s novinarima, no upozorava da su i sami glasnogovornici 'krivi jer nisu više aktivni jer su oni slika suda i pravosuđa'.

'Uskoro ćemo dobiti i novi zakon o sudovima i ništa se novo o glasnogovornicima nije dobilo. Jedina novina jest da će imati jurisdikciju na više sudova. To nije dobro jer imamo i ovako puno posla, pa moramo, uz suđenja koja radimo, i 'prositi' informacije od kolega sudaca. Uz svoj sudački, moramo raditi i glasnogovornički posao, pa ne može prekidati raspravu zbog javljanja novinarima', upozorio je Rožac.

Kako popraviti imidž sudaca?

Božo Skoko, voditelj poslijediplomskog studija 'Odnosi s javnošću' na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, ukazao je na potrebu sudova da 'poboljšaju svoj imidž, ali i vrate povjerenje'.

'Mora se znati što rade i kako to rade, kako komuniciraju u javnosti i kako komuniciraju s medijima te kako drugi govore o njima. Novinari su krivi samo za ovo posljednje jer ima sjajnih sudaca koji ostavljaju sjajan dojam, ima i sudaca koji izvrsno rade taj posao, ali loše to prezentiraju', konstatirao je Skoro.

Glasnogovornike je pozvao da u davanju informacija budu pravovremeni, aktualni, dostupni, ali i zanimljivi, kratki, jasni i sadržajni, te da obrate pozornosti na retoričke osobine, stilske figure, nastup i govor. 'Moraju biti i proaktivni, prepoznati priču i ponuditi je novinarima, voditi igru i osmisliti strategiju', predložio je.

Kad se govori o objavi dijela presuda, odnosno službenog dijela koji će i biti sastavnim dijelom pismenog otpravka, suci su na okruglom stolu konstatirali kako ne bi trebalo biti zapreka za takvu objavu, ali je prethodno nužno odrediti što je javni interes.

'Novinarima je bitno dobiti informaciju na vrijeme i točno, a sucima da ta informacija bude korektno prenesena', konstatirala je sutkinja Maja Bilandžić, glasnogovornica Općinskog građanskog suda u Zagrebu, dodajući kako je novinarima 'bolje i izvan radnog vremena dati informaciju nego sutra tražiti ispravku informacije'.

Po mišljenju Ane Raić Knežević, predsjednice Zbora sudskih izvjestitelja, glasnogovornicima sudova, ali i sucima, nužno je ukazati kako komunicirati s novinarima, ali je neophodno pomoći i edukaciji novinara jer 'nemaju gdje naučiti' o izvještavanju sa sudova.

'Neophodno je komunicirati s novinarima, shvatiti tehnologiju i rokove te dogovoriti pravila igre, kako bi se suradnja podignula na bolju razinu', predložila je Raić Knežević, uz napomenu kako glasnogovornici trebaju imati i 'logistiku u jednoj ili više osoba koje pomažu i olakšavaju posao sucu'.

Okrugli stol 'Mediji o pravosuđu: između vijesti i senzacije' dio je kontinuiranih aktivnosti Pravosudne akademije na edukaciji glasnogovornika sudova, ali i samih sudaca, u komunikaciji s medijima. Projekt su podržali Udruga hrvatskih sudaca i Veleposlanstvo Velike Britanije.