Premijer Andrej Plenković naglasio je važnost ove reforme kojoj je osnovni cilj da zaposleni u tim službama dobiju jednaku plaću za jednak rad, neovisno o tome u kojem resoru ili službi je netko zaposlen.

Reformom je obuhvaćeno 244.000 zaposlenih, kojima će radna mjesta sada biti kategorizirana na jednostavniji način, a koeficijenti im se znatno povećavaju, odnosno povećavaju se plaće.

Logika je bila da oni koji imaju manje plaće imaju veći rast, ali plaće rastu svima, naglasio je premijer.

Primjerice, u državnoj službi će zaposlenima sa srednjom stručnom spremom prosječna plaća za ožujak ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, narasti za 47 posto, odnosno s tadašnjih 791 euro na 1161 euro neto, a najmanja s 553 na 795 eura neto. Kod više stručne spreme rast prosječne plaće iznosi 48 posto, a kod visoke stručne spreme 28 posto.

U javnim službama plaća će rasti u prosjeku za oko 13,5 posto te će, primjerice, za učitelje ona biti za 490 eura bruto viša - učitelju mentoru povećanje će iznositi 474 eura bruto, a višem asistentu 574 eura bruto.

Premijer je, među ostalim, naglasio da su drastično povećane plaće deficitarnim zanimanjima, poput informatičara.

'Sada je neto plaća od 1000 eura najniža prosječna plaća za radna mjesta administrativnih radnika. Uspjeli smo i objektivno vrednovati radna mjesta i uspostavili smo središnje tijelo za praćenje sustava plaća, a Vijeće se sastalo i jučer kako bi raspravilo akte koje ćemo danas usvojiti', rekao je Plenković.