Put Josipe Rimac u orbitu hrvatske politike bio je strelovit jednako kao i njezin tresak o pod, čiji će krater HDZ, prema svemu sudeći, godinama sanirati. Nakon što je uhićena pod sumnjom za korupciju policija je zaplijenila njezine mobitele u kojima je bilo sačuvano više od 300 tisuća poruka, a dio njih na vidjelo izlazi i posljednjih dana.

Sigurno je to da brojni stranački kolege iz HDZ-a, ali i ostali koji za to imaju razloga, prebiru misli i uređaje u strahu hoće li i njima isplivati kakav inkriminirajući detalj i pretvoriti se u lavinu koja će im uništiti karijere, a možda i živote. USKOK je potvrdio da se cjelokupna komunikacija i ostali podaci koji su pronađeni na mobilnim uređajima Rimac nalaze u sudskim spisima formiranima povodom optužnica koje je taj ured 18. veljače i 29. prosinca 2022. podigao protiv nje pred Županijskim sudom u Zagrebu.

Tepanje 'di si lipa' i 'di si radosti' ekstrovertiranog suca i političarke koja će završiti na optuženičkoj klupi sigurno će ući u antologiju hrvatske političke močvare. Tko je uopće Josipa Rimac i kako se našla u vrtlogu hrvatske politike?

Rimac je svojevremeno izjavila da dolazi iz tipične dalmatinske radničke obitelji. Dok je njezin otac radio u inozemstvu, majka se posvetila njoj i njezinim sestrama, kojih je četiri. Otac se po povratku u Hrvatsku bacio u poljoprivredu. Kasnija 'kninska kraljica' učlanila se u HDZ sa samo 16 godina. Paralelno sa školovanjem uključila se u rad Crvenog križa, u kojem je najprije volontirala, da bi s nepunih dvadeset godina postala ravnateljica. Tako je naslijedila jednu sestru dok će drugoj prepustiti fotelju nešto kasnije. Kninjani su tamošnji Crveni križ zbog toga posprdno nazivali obiteljskom manufakturom sestara Čulina, kako glasi njihovo djevojačko prezime. Zasluge za njezin ulazak u Crveni križ pripisuju se vezama s Crkvom, a njezinim političkim ocem smatra se Ante Kulušić, saborski zastupnik i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, koji joj je davao vjetar u leđa sve dok nije osjetio da je njezina ambicija veća od njegove.

Čelnica Knina 2005. postala je sa svega 25 godina kao najmlađi(a) gradonačelnik(ica) u hrvatskoj povijesti. Bila je kninska gradonačelnica punih 10 godina - od 10. lipnja 2005. do prestanka mandata podnošenjem ostavke na tu dužnost 17. rujna 2015. Vrlo brzo nakon što je preuzela vođenje Knina počele su stizati prijave o njezinim mutnim poslovima, rasipanju proračunskog novca te kršenju zakona na štetu građana. Pisalo se i da je Knin pod njezinim ravnanjem premrežen kadrovima HDZ-a te da se ništa nije moglo napraviti bez stranačke iskaznice. Iz vremena u kojem je vodila Knin datira i prva USKOK-ova prijava protiv Rimac.

USKOK je na početku ljeta 2014. podignuo optužnicu protiv nje jer je podređenoj službenici naložila da sačini ugovor o darivanju kojim je njezinoj obitelji, osim stambenog prostora površine 126,28 kvadratnih metara, omogućeno neosnovano stjecanje vlasništva nad još dvije etažirane stambene jedinice u istoj zgradi, površine 128,68 kvadratnih metara, čime im je na štetu državnog proračuna pribavljena nepripadna imovinska korist od najmanje 548.000 kuna. Protiv Rimac i sada bivšeg joj supruga Daniela optužnica je odbačena, ali je zato službenica Anna Marija Radić osuđena na godinu dana zatvora.

Već se tada pisalo o njezinom kontroverznom ponašanju jer je 2010. zbog krize ukinula poklone djeci za svetog Nikolu, ali je istovremeno sebi povećala plaću. Takvo ponašanje nije prošlo neprimijećeno pa je unatoč snažnoj stranačkoj mašineriji HDZ-a, koja praktički na područjima što su stradala u Domovinskom ratu ima malo ili nimalo konkurencije, Rimac jedva ostvarila reizbor. U kampanji joj je koncem 2013. pomagao i stranački kolega Zdravko Mamić, alfa i omega hrvatskog nogometa dug niz godina. Mamić je tada ponudio da će dati milijun kuna donacije Kninu ako na izborima pobijedi Rimac. Danas i ona i on imaju problema sa zakonom, a prijateljstvo s tim dvojcem Turudiću stvara probleme u jurišu na mjesto glavnog državnog odvjetnika. Tijesnu pobjedu na izborima u drugom krugu Rimac je tada slavila uz lake note hitova srpskih narodnjaka, zbog čega se HDZ morao kasnije opravdavati u javnosti.

Mnoga joj je vrata otvorio Tomislav Karamarko, bivši šef tada oporbenog HDZ-a koji se ozbiljno pripremao preuzeti vlast, ali i temeljito preurediti Hrvatsku. U tu svrhu pažljivo je birao kadrove, a mlada Kninjanka bila je jedna od odabranih za zvjezdani uzlet. Međutim neuspjeh na izborima i njezina sklonost suspektnim poslovima pomutili su te planove. Bila je i direktorica Karamarkove izborne kampanje, zbog čega je napustila poziciju kninske gradonačelnice, a ciljala je i na ministarsku fotelju, no rezultati nisu ispunili očekivanja, odnosno Karamarko nije postao hrvatski premijer.

Pisalo se da voli brendirano i mnogima je oči upadao njezin život na visokoj nozi - skupi parfemi, markirana odjeća i defiliranje s torbicama vrijednima nekoliko desetaka tisuća kuna. Modni stručnjaci su upozoravali da se većina modela viđenih na njoj u Hrvatskoj ne može ni kupiti, a ako i može, znatno su skuplji nego u inozemstvu. Njome se bavilo i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa te ju je u travnju 2014. kaznilo s 4000 kuna zbog netočne i nepotpune prijave u imovinskoj kartici, u kojoj nije prijavila da ima tri stana, već samo kuću u Kninu.

U međuvremenu je Rimac ušla u Hrvatski sabor, a u rujnu 2017. imenovana je državnom tajnicom u Ministarstvu uprave, gdje joj je šef bio Lovro Kuščević, još jedan od onih koji su naprasno prekinuli političku karijeru zbog problema sa zakonom. Iz tog vremena datira i sporno brojenje potpisa za referendumsku inicijativu 'Narod odlučuje'. Pokretači inicijative optuživali su Kuščevića i Rimac da su odradili prljav posao te u netransparentnom, nedemokratskom i manipulativnom postupku 'provjere potpisa' odbacili oko tisuće onih valjanih i onemogućili raspisivanje referenduma. Rimac je uhićena u svibnju 2020. pod sumnjom za korupciju. Nakon uhićenja brzo je i izbačena iz HDZ-a, za razliku od nekih drugih koji su i s optužnicama na leđima ostali članovi stranke. U pritvoru je provela više od četiri mjeseca.

'Nakon 124 dana bilo mi je najvažnije zagrliti svoje dijete. Jako dobro znate da postupak koji se vodi više nije tajan, ali isto tako da dok istraga traje ona nije ni javna, pa ne mogu komentirati ništa vezano za istragu', kazala je Rimac ispred zatvora, gdje su je dočekali odvjetnica i članovi obitelji. Tada je potvrdila da je zatražila aktivaciju modela koji bivšim dužnosnicima omogućava da šest mjeseci primaju punu, a još šest mjeseci pola plaće, ali i da je u zatvoru napisala knjigu koja se zove 'Mater i ćaća pet kćeri', posvećenu roditeljima i sestrama.

Kao i danas s Turudićem, javnost se prilikom uhićenja Rimac u aferi koja je nazvana 'Vjetroelektrane' iščuđavala njezinim prepiskama s bivšom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijelom Žalac, iz kojih je vidljivo da su 'radile' na tome da Milenko Bašić dobije dozvolu za gradnju vjetroelektrana. Od početka 2017. do uhićenja u svibnju 2019., Rimac je zbog projekta vjetroelektrane Krš-Pađene kontaktirala s predstavnicima najmanje deset ministarstava, zabilježio je USKOK, rekonstruirajući sadržaj komunikacije iz njezinih mobitela. USKOK-ove optužbe govore o tome da je i sređivala ispite za zapošljavanje za referente u pisarnicama u Kninu.

'Moramo svagdi stavit svoje ljude', jedna je od pronađenih poruka koje je Rimac upućivala jednoj od kandidatkinja, kojoj je, prema optužbama, nabavila pitanja za prijem u državnu službu. Za sada su na snazi dvije optužnice protiv nje: da je nezakonito pritiskala državna tijela da pogoduju vlasniku vjetroparka Krš-Pađene Milenku Bašiću te da mu je s bivšom ministricom Žalac sredila kreditiranje HBOR-a. Radilo se o 130 milijuna eura, što on, kako tvrdi USKOK, bez Rimac i Žalac ne bi mogao dobiti.

Rimac je optužena i u postupku koji je potekao iz afere 'Vjetroelektrane', a u kojem se već nagodilo 11 od ukupno 27 okrivljenika osumnjičenih za niz malverzacija, uključujući namještanje državnih ispita, sređivanje dodjele potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama te pogodovanje izmjenama uvjeta za zakup državnog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima. Među onima koji su se nagodili bila je i Ana Mandac, bivša pomoćnica bivšeg ministra gospodarstva Darka Horvata. I Mandac je, poput 'kninske kraljice', čuvala sve poruke koje je razmjenjivala. Na osnovi njih prvi put je u Hrvatskoj uhićen tada aktualni ministar Horvat.

I ostali s kojima je Mandac komunicirala završili su na optužnici: bivši ministri Josip Aladrović, Boris Milošević i Tomislav Tolušić. Kasnije su istražitelji došli i do Dijane Vican, rektorice Sveučilišta u Zadru, za koju USKOK sumnja da je pogodovala tvrtki Graditelj svratišta d.o.o., a sve na temelju dogovora s Rimac. U međuvremenu joj je propao brak s Danijelom Rimcem, s kojim ima kćer, te se prošle godine opet udala, i to za bivšeg agenta SOA-e, Murteranina Josipa Pleslića.