Da elan ne može biti dugog vijeka tijekom dogovora u Bruxellesu i da svi koraci naprijed nužno rezultiraju novim odlukama o usporavanju, točnije odgađanju, to i nije neka novost. Nakon što su europski ministri financija zajednički dogovorili okvir o superviziji najvećih 200 banaka eurozone pod vodstvom Europske središnje banke, europski čelnici imali su na radnom stolu dokument koji su zatražili od Hermana Van Rompuya, predsjednika Europskog vijeća, naslovljen 'Na putu u pravu gospodarsku i monetarnu Uniju'. Dokument koji je iscrtao moguće moduse za jačanje i produbljivanje ekonomske i monetarne Unije bio je predmetom devetosatne debate, izvještava AFP
No za razliku od više-manje određenih zaključaka ministara financija o sustavu nadzora banaka koji započinje 2014, čelnici su zasad uspjeli dogovoriti odgodu. Tako su zatražili novi akcijski plan koji se ima predstaviti u lipnju, iz prostog razloga zato što im je trenutni plan preambiciozan. Konkretnije, to znači da su svoje strateško djelovanje ograničili samo do europskih izbora 2014. godine. Zatim, ne spominje se više mogućnost zajedničkog proračuna eurozone s kojim bi se u budućnosti moglo puno lakše podnijeti udare financijske krize. Umjesto toga, spominju se tzv. sporazumni ugovori koje bi države članice mogle sklopiti s europskim institucijama, a kojima bi se mogla osigurati određena financijska pomoć državama u teškoćama u zamjenu za strukturne reforme. Za francuskog predsjednika Françoisa Hollandea ti ugovori mogli bi stimulirati konkurentnost i rast, a ne služiti samo kao sredstvo proračunske discipline, dok je njemačka kancelarka Angela Merkel pojasnila da se radi o 'potpori vezanoj za povećanje konkurentnosti' i o ograničenom proračunskom izdatku, između 10 i 20 milijardi eura.
Summit je bio i prilika da se iskaže podrška Italiji, točnije potencijalnoj krizi vodstva koja bi mogla uslijediti nakon najavljenog odlaska Marija Montija i još problematičnijeg povratka Berlusconija.
