Sve samo ne obična kampanja vodi se u Hrvatskoj. Izbori će se održati usred tjedna, a kašu je zakuhao predsjednik Zoran Milanović najavivši da će sudjelovati kao kandidat za premijera. Iako je nakon upozorenja Ustavnog suda djelomično ustuknuo, i dalje ne krije ambiciju da ponovno želi biti predsjednik Vlade
Situacija bi se u potpunosti mogla zakomplicirati nakon objave izbornih rezultata.
Predsjednik, prema Ustavu, nakon izbora saziva prvo zasjedanje Sabora i povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika.
Kako predsjednik želi biti premijer, ispada da bi sam sebi dao mandat za sastavljanje Vlade. Milanovićev plan je da, u slučaju da koalicija Rijeke pravde bude u mogućnosti sastaviti saborsku većinu, podnese ostavku, čime bi novi predsjednik države privremeno postao predsjednik Hrvatskog sabora. Trenutno je to još uvijek HDZ-ov Gordan Jandroković.
vezane vijesti
Da bi se izbjegla takva situacija, prethodno bi novi saziv Sabora izabrao novog predsjednika i on bi potom dao mandat Milanoviću. Nakon toga održali bi se izbori za predsjednika.
Međutim pitanje je hoće li sve ići tako glatko, a ponašanje predsjednika na rubu je kršenja Ustava. Štoviše, predsjednik Vlade Andrej Plenković naziva ga 'kršiteljem Ustava' i ne priznaje ga kao šefa države, a izborne ankete još uvijek ne daju naslutiti da ćemo imati jasnog pobjednika izbora.
Kako će Plenković primiti mandat za novi sastav Vlade od nekoga koga ne priznaje kao instituciju, isto će tako biti zanimljivo vidjeti u slučaju nove pobjede HDZ-a. Zbog ponašanja predsjednika Milanovića spekulira se i o njegovoj smjeni. Kako smo već pisali, trenutno je praktički nesmjenjiv jer postupak za opoziv pokreće Hrvatski sabor, a on je raspušten. I u slučaju da Sabor radi, za smjenu predsjednika moraju glasati dvije trećine svih zastupnika i potom dvije trećine ustavnih sudaca, što je malo vjerojatno. Zato se spekulira mogućnošću poništenja izbora, a Možemo! je zatražio od Ustavnog suda da se ranije odredi o njihovoj regularnosti.
I dok se bude čekalo hoće li možda novi saziv Sabora pokrenuti postupak opoziva, Ustav i Milanoviću nudi neke adute u slučaju da rezultat izbora bude neriješen.
U prilog takvom razvoju događaja idu i predizborne najave iz pet najjačih političkih grupacija, a nitko od njih ne želi ni s kime koalirati nakon izbora. HDZ se nada da će nastaviti vladati s manjinama i odbija obje opcije zdesna - Most i Domovinski pokret - kao potencijalne koalicijske partnere, a oni su posvađani i međusobno i s HDZ-om. Na ljevici pak Možemo! ne želi sa SDP-om ako ova stranka pruži ruku Domovinskom pokretu. U takvoj situaciji formiranje Vlade moglo bi se otegnuti, a predsjednik bi mogao pribjeći poluzi o kojoj se spekuliralo i kad je Kolinda Grabar Kitarović stolovala na Pantovčaku.
Riječ je dakle o događajima iz prosinca 2015., netom nakon završetka izbora, kada nitko nije uspijevao prikupiti dovoljan broj potpisa za sastav Vlade. Kako su se pregovori Mosta sa SDP-om i HDZ-om odužili, predsjednica je planirala privremenu Vladu RH kojoj je na čelu trebao biti Damir Vanđelić, no pao je dogovor između Mosta i HDZ-a te predsjedničina vlada nije zaživjela.
Tako će Milanović imati mogućnost smijeniti Plenkovića barem privremeno ako rezultat bude neriješen. Prema članku 109. Ustava Republike Hrvatske, ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, predsjednik Republike može mu produžiti mandat još za najviše 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskog sabora, predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
Iako Ustav zapravo ne ograničava koliko bi dugo trebao trajati proces formiranja Vlade, Grabar Kitarović je tada pritiskala čelnike stranaka da se što prije dogovore i prijetila raspisivanjem novih izbora. Milanović je, govoreći na temu davanja mandata, tvrdio da će se on ponašati drugačije, ali isto tako je govorio da ga mjesto predsjednika ne zanima pa se kandidirao...
Članak 109.b navodi dalje da ako Vlada ne bude sastavljena, predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Ako mu se otvori prilika, vrlo vjerojatno Milanović neće oklijevati da s mjesta predsjednika preuzme kontrolu i nad Vladom. Bi li tada dao ostavku i uključio se u novu izbornu bitku, u sferi je znanstvene fantastike, ali kako su nas protekli dani uvjerili, ni najluđe opcije razvoja događaja ne čine nam se više nemogućima.
