'Izmjene Ustava su politička odluka par excelance. Ustav je nadstranački, a ne Vladin ili uskostranački akt i ne donosi se za jednu generaciju, već za budućnost i stoga promjene zahtijevaju ozbiljnost, kako bi se od samog početka mogao postići konsenzus za donošenje ustavnih promjena', objasnio je Leko novinarima u Saboru.

Dodao je da SDP ne dovodi u pitanje sadržaj ustavnih promjena, ali da smatraju kako treba formirati tijelo koje će imati sve elemente konsenzusa u parlamentu.

Predsjednik radne skupine za ustavne promjene Vladimir Šeks odbacio je tumačenje SDP-a.

Šeks je kazao kako je premijeru Ivi Sanaderu predložio da u Vladinu skupinu imenuje i Leku, jer je riječ o pravniku iz najveće oporbene stranke. Leko je, tvrdi Šeks, tada prihvatio sudjelovati u radu skupine, iako je znao da je nije riječ o političkom, nego o savjetodavnom tijelu Vlade.

'Predsjednik SDP-a Zoran Milanović nazvao me je prije današnje sjednice i rekao da SDP neće sudjelovati u radu skupine, jer smatraju da je skupina trebala raditi na drugačijem konceptu', rekao je Šeks.

Protumačio je, međutim, da je tehnologija ustavnih promjena ovoga puta drugačija, jer se uglavnom radi o promjenama vezanim uz pregovore s EU, koje vodi Vlada.
Naglasio je, međutim, da će se tražiti konsenzus u parlamentu za treću košaricu promjena, u koje bi, kaže, trebali ući i prijedlozi vezani uz ukidanje prava glasa dijaspori i zastare na kaznena djela vezana uz pretvorbeni kriminal.

'Te inicijative trebaju biti formalizirane, a kad ih netko i formalno predloži, mi ćemo reći - e, sada stop, neka se šefovi stranaka dogovore i rasprave to', rekao je Šeks.

Vladina radna skupina za ustavne promjene održala je danas prvu sjednicu, na kojoj je osnovala potkomisiju koja bi u roku od dva tjedna trebala normotehnički pripremiti izmjene vezane uz završetak pregovora i članstvo Hrvatske u EU.

Šeks je, u stanci sjednice, novinarima ponovio da je ustavne promjene moguće razvrstati u tri košarice - promjene vezane uz zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja, promjene odredbe o referendumu, koje će osigurati sam ulazak Hrvatske u EU, te promjene koje nisu vezane za integracije.

Osnovana je i potkomisija, u kojoj je pet ustavnopravnih stručnjaka, a vodi ih Siniša Rodin, trebala bi precizirati odredbe kojima će se, među ostalim, ojačati neovisnost Državnog ureda za reviziju, osigurati potpuna samostalnost HNB-a i izrijekom omogućiti da državljani članica EU s prebivalištem u Hrvatskoj mogu glasovati na lokalnim i izborima za Europski parlament.

U okviru prve košarice je i primjena europskoga uhidbenog naloga od ulaska u EU, a Šeks je kazao da će se potkomisija odrediti i oko pitanja izručivanja i predaje hrvatskih državljana i zemljama koje nisu članice EU.

Kako bi se osigurala referendumska potpora ulasku Hrvatske u EU, Ustavom treba propisati da je za uspjeh referenduma potrebna većina birača koji iziđu na referendum, a ne većina svih upisanih birača, kako sada propisuje Ustav.

U treću košaricu ustavnih promjena ulaze i odnosi hrvatskog i zakonodavstva EU, budući da će hrvatski sudovi izravno primjenjivati europsko zakonodavstvo, koje će imati prednost pred hrvatskim.

Kad potkomisija izradi promjene, predložit će ih Vladi, koja će razmotriti hoće li ih unijeti u ustavne promjene koje će predložiti Saboru, objasnio je Šeks.

Šeks je potvrdio informaciju iz saborskih kuloara da je u ime Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, odgovorio na ustavnu tužbu sutkinje Slavice Banić, iako Odbor nije posebno raspravio njezinu tužbu. U tome, međutim, ne vidi ništa sporno.

'Kao predsjednik Odbora, branio sam jednoglasni zaključak Odbora da svih 19 kandidata ispunjava uvjete za suca Ustavnog suda', rekao je Šeks, podsjetivši da je za takav zaključak Odbor glasovao na sjednici na kojoj su provedeni razgovori sa svim kandidatima.

Dodao je da su za to glasovali i svi nazočni oporbeni članovi Odbora, među kojima su bili i Zoran Milanović, Ingrid Antičević-Marinović (SDP) i Vesna Pusić (HNS).

U odgovoru Ustavnom sudu je, kaže, samo obrazložio takav stav Odbora.