Razlog poništenja dviju zakonskih odredbi Ustavni sud vidi u zaštiti 'vladavine prava i pravne sigurnosti građana' koje bi njihovom primjenom bile narušene istodobnim postojanjem starog i novog Obiteljskog zakona.

Poništenim člancima, naime, Zakon je u svojim Prijelaznim i završnim odredbama odredio da šest njegovih odredbi stupa na snagu već osam dana nakon objave u Narodnim novinama, dakle 28. lipnja. Istodobno, stari Obiteljski zakon iz 2003. godine vrijedi sve do 1. rujna. Tako bi nešto više od dva mjeseca na snazi bili stari i novi zakon, što je formalno gledano nedopustiva pravna situacija jer izaziva sumnju u to koji zakon u tom razdoblju primijeniti.

Međutim, stvarnog preklapanja i kolizije zakonskih odredbi nema, jer šest članaka novog Obiteljskog zakona regulira posve novu materiju koju zakon iz 2003. godine ne poznaje – osnivanje Centra za posebno skrbništvo u sklopu kojeg bi do 1. rujna, kada na snagu stupa većina preostalih zakonskih odredbi (nešto malo stupa tek 1. siječnja 2015), počelo raditi osam ‘dječjih odvjetnika’ u većim urbanim središtima diljem Hrvatske.

Tako se odredbama koje bi bile na snazi do isteka važenja starog zakona ne bi zadiralo niti u jedno područje koje se njime regulira, pa u praksi ne bi niti moglo doći do nejasnoća u primjeni. Do 1. rujna na sve se situacije obiteljskih pravnih odnosa primjenjuje zakon iz 2003. godine, osim što su prema novom OZ trebali biti postavljeni ‘dječji odvjetnici’, koje stari zakon ionako ne poznaje. Stoga je odluka Ustavnog suda kojom ukida važenje tih odredbi već od 28. lipnja i odlaže njihovu primjenu do 1. rujna u biti nepotrebna i ni na koji način ne štiti vladavinu prava i pravnu sigurnost građana, jer ih postavljanje ‘dječjih odvjetnika’ ni na koji način ne dovodi u pitanje.

Nedosljednost Ustavnog suda

Upravo zbog toga što odluka Ustavnog suda tehnički gledano ima smisla, ali sadržajno nema, pojedini stručnjaci smatraju da je donesena pod političkim utjecajem opozicije i interesnih skupina. Tomu u prilog govori i to što je donesena u rekordnom roku od objave zakona u NN-u, te da je gotovo identična situacija postojala i nakon stupanja na snagu Obiteljskog zakona iz 2003. godine. Tada je 19 odredbi bivšeg zakona, onoga iz 1998, važilo još gotovo dvije pol godine paralelno s tada novim Obiteljskim zakonom, ali to nije ponukalo Ustavni sud na intervenciju radi zaštite 'vladavine prava i pravne sigurnosti građana' kao sada.

'Izvrsno je kada Sud brzo reagira na propuste u zakonskom tekstu i bila bih presretna kada bi sudovi za šest dana odlučivali i o skrbi nad djecom', prokomentirala je odluku Ustavnog suda prof. dr. Branka Rešetar s osječkog Pravnog fakulteta, voditeljica Radne skupine za pripremu novog OZ.

Voditelj katedre za Ustavno pravo, prof. dr. Zvonimir Lauc, tu odluku Ustavnog suda vidi kao izraz njegova sazrijevanja u europskom promišljanju važnosti ustavnosti i zakonitosti. Smatra da je Ustavni sud pogriješio što 2003. godine nije spriječio paralelnu primjenu tada starog i novog OZ, kao što je to učinio sada. Lauc smatra da se Ustavni sud mora izdići iz klasičnog presuđivanja, kada se formalna logika podvede pod propis te donese neki zaključak i odluka i smatra da je Sud ispunio svoje poslanje te da Ustavni sud kreativno tumači propise imajući u vidu namjere i ciljeve zakonodavca. No on ocjenjuje kako se do 1. rujna zbog kompleksnosti i troškova društvo neće stići prilagoditi zahtjevima novog OZ te da je taj rok trebao biti duži.

Dr. Rešetar pak tvrdi da ne možemo čekati besprijekorno funkcioniranje sustava kako bismo stvari mijenjali i da ljudi koji moraju voditi računa o tomu da sustav prihvati novi zakon moraju svoj posao obaviti.

'U javnoj raspravi o novom zakonu sudjelovalo je niz stručnjaka i tijela, a za financiranje provedbe odgovoran je ministar financija. Od prosinca do travnja provođeni su pilot-projekti u cijeloj Hrvatskoj i 400-tinjak djelatnika Centara za socijalnu skrb prošlo je edukacije u tri ciklusa o provedbi Obiteljskog zakona. Evaluacija je pokazala da 75 do 95 posto mišljenja stručnjaka iz prakse ocjenjuje da novi zakon pruža bolja rješenja te će im niz novih mehanizama olakšati rad', ističe Branka Rešetar.

Ovo je nasrtaj na sekularnu državu

Dr. sc. Krunislav Olujić, odvjetnik i bivši profesor Obiteljskog prava te bivši predsjednik Vrhovnog suda RH, intervenciju Ustavnog suda smatra nepotrebnom, brzopletom i promašenom. 'O tomu mi najbolje govori brzina i način reakcije Ustavnog suda nakon objave novog Obiteljskog zakona. To je rezultat površnog i pogrešnog čitanja Prijelaznih i završnih odredaba, koje su savršeno jasne i ne mogu izazvati poteškoće u primjeni, a kamoli ugroziti pravnu sigurnost ili vladavinu prava', dodaje Olujić i analizira pozadinu cijelog slučaja.

Ustavni je sud 3. srpnja napao Hrvatski sabor, Vladu i resorno ministarstvo. Na taj se način solidarizirao sa snagama koje već duže vrijeme iz svjetonazorskih razloga napadaju bilo kakva rješenja novog zakona i članove Radne skupine koja ga je izradila. Protiv novog OZ križarski pohod vodi Katolička crkva i njezini dijelovi okupljeni oko HBK i komisije Iustitia et pax te Katedra obiteljskog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta koja, gle čuda, nije bila pozvana raditi na izradi Obiteljskog zakona, a mislila je da ima monopol na izradu novih obiteljskopravnih rješenja u RH. Tu su i političke stranke, prije svega HDZ, koja iz klasičnih svjetonazorskih razloga vodi ideološki rat protiv novog OZ, kao i neke druge udruge i odvjetnice, samozvane stručnjakinje za obiteljsko pravo, koje zakon napadaju iz staleških ili drugih interesa.

Žalosno je da se ovoga puta takvom udaru na OZ priključio i Ustavni sud, nasrnuvši na svjetovni, sekularni karakter hrvatske države. Ova se vlast valja po ulicama i suci Ustavnog suda naslućuju skoru promjenu, a budući da je najveći dio njih pri kraju mandata od osam godina, osjetili su sirenski zov političke stranke koja najavljuje dolazak na vlast. Posve je sigurno da će ta politička stranka određivati krvnu sliku, odnosno sastav budućeg Ustavnog suda kao što ga je određivala i proteklih godina. Najveći broj sudaca Ustavnog suda ima stranački dres HDZ-a, jer ga je sastavio veliki mag, pravni stručnjak Vladimir Šeks, koji je sudjelovao u izboru svih sudaca Ustavnog suda od nastanka samostalne RH, pa tako i ovih. Stoga nije iznenađujuće da je Ustavni sud zauzeo takvu poziciju', zaključuje dr. Krunislav Olujić