'Ustav propisuje da se izbori za Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskog sabora. U prvom slučaju s obzirom na činjenicu da je Sabor konstituiran 22. prosinca 2011. godine, krajnji termin za održavanje izbora bila bi nedjelja prije 22. veljače 2016. jer zakon određuje da se izbori održavaju na neradni dan', objašnjava za tportal Mato Palić, docent na Katedri ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku.

Ako bi Sabor donio odluku o raspuštanju, nastavlja Palić, onda rok od 60 dana teče od dana donošenja te odluke. Tu je stvar jasna, naglašava, a vidljivo je i iz tumačenja Ustavnog suda iz 2010. godine. 'Tvrdnja da se izbori moraju održati prije isteka mandata izgleda kao da je pitanju nekakvo izvanredno stanje', kaže Palić i napominje da Ustav jasno propisuje da mandat traje četiri godine, a 6. prosinca 2015. godine taj mandat još uvijek neće isteći aktualnom sazivu Sabora.

Međutim, Šeks tvrdi da predsjednica može izbore raspisati i prije, nego se raspusti Sabor. Ustavni stručnjak kaže da to nije točno. 'Radilo bi se tada o kršenju Ustava. Predsjednica je vezana ili raspuštanjem, ili istekom mandata Sabora', naglašava Palić. Tek tada se aktivira ovlast kojom predsjednica određuje datum izbora, ali i tada je ograničena rokovima.

Od dana kad se donese odluka do dana održavanja izbora treba proteći najmanje 30 dana što je službeno vrijeme predizborne kampanje, a najviše 60 dana. Ako se uzme u obzir da izbori moraju biti na neradni dan, onda je predsjednica ograničena na četiri vikenda za koje može odrediti izbore.

'Ne znam kako je Šeks došao do tog tumačenja, posebno jer imamo izvješće Ustavnog suda iz 2010. godine koje sve objašnjava', čudi se Palić. Kada bi bilo točno što Šeks priča, nastavlja Palić, onda bi zakon o preferencijalnom izboru zastupnika u Hrvatski sabor bio neustavan jer je donesen u razdoblju krećem od godinu dana prije izbora. 'Taj je zakon donesen u veljači što bi bilo protivno odredbi Ustavnog suda za provedbu Ustava koja kaže da se zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor ne smiju donijeti unutar roka od godinu dana prije održavanja redovnih izbora', primijetio je Palić.

Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci kratko i jasno kaže za tportal.hr da Šeksove tvrdnje nisu točne.

'Toliko je jasno da tvrdnja nije točna, da Šeks to dobro zna', smatra Barić. Ustavna stručnjakinja navodi da je krajnji rok za održavanje izbora 20. veljače, 60 dana od isteka mandata Sabora koji ističe 22. prosinca. 'Naravno, Sabor se sam može raspustiti bilo kad prije 22. prosinca, ali to je odluka Hrvatskog sabora i njegova jedina ovlast o ovom pitanju, objašnjava Barić.

Predsjednica, kaže Barić, ne može raspisati izbore prije, nego bude raspušten Sabor. 'Moguće je u nekom dogovoru između parlamentarnih stranaka i predsjednice zaključiti da će se izbori održati i ranije dok još zasjeda Sabor, ali samo u dogovoru sa Saborom, a ne suprotno da bi ona išla u nekakav konflikt', objašnjava Barić. Izričito je naglasila da nije istina kako se izbori moraju održati do 6. prosinca, najkasnije. 'To naprosto nije tako i Ustav i Ustavni sud kažu drugačije. Teško bi bilo pojmiti da gospodin Šeks to ne zna. Izjava je izrečena u službi nekih drugih interesa, a to šteti institucijama jer stvara konflikt koji je potpuno nepotreban i predsjednicu stavlja u nezgodnu situaciju jer tumačenje nije sukladno Ustavu što nije dobro za tu instituciju', zaključila je Barić.