U pisanoj reakciji IRO poručuje da obrazloženje Odluke Ustavnog suda potvrđuje ranije iznesenu tezu Instituta da Ustavni sud ne bi trebao biti mjesto oblikovanja obrazovnih politika.

'Ovom Odlukom Ustavnog suda uklanjaju se specijalistički diplomski stručni studiji sa sedme razine HKO-a, jer sud smatra protuustavnom mogućnost pristupanja osmoj razini HKO-a, odnosno doktorskim studijima za sve one koji su prethodno završili spomenuti specijalistički diplomski stručni studij', stoji u priopćenju IRO-a u kojem Odluku ipak doživljavaju kao određeni kompromis:

'Nije proglašen protuustavnim cijeli Zakon o HKO-u, već je protuustavnim proglašen samo onaj dio koji se odnosi na smještanje specijalističkih diplomskih stručnih studija na sedmu razinu HKO-a. Nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dobilo je rok da do 31. 12. 2016. izvrši potrebne izmjene i dorade Zakona o HKO-u. Drugim riječima, ova Odluka Ustavnog suda ne bi trebala zaustaviti bilo kakve planirane aktivnosti daljnjeg razvoja HKO-a, no nametnula je dodatnu potrebu za pronalaskom novog rješenja za specijalističke diplomske stručne studije.'

Odluka Ustavnog suda izazvala je zabrinutost kod studenata stručnih studija na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama, kojih u Hrvatskoj ima 50-ak tisuća, da bi im na temelju nje moglo biti onemogućeno završavanje sedmog stupnja obrazovanja kojim stječu titulu stručnog specijalista koji je ekvivalent titule master u inozemstvu. Oni ističu da tumačenja prema kojima je žalba SUZG-a išla za time da ne budu izjednačeni sa sveučilišnim studijima u mogućnosti pristupa osmoj razini, odnosno doktoratu, ne stoji jer im je taj napredak i do sada bio praktički nemoguć. No izvršni direktor IRO-a Ninoslav Sčukanec smatra da trenutno nema razloga za takve strahove jer je prihvaćanje HKO-a ionako dobrovoljno.

'Zakon o HKO-u već u postojećem obliku nije obavezan pa se u tom smislu stvari za stručne studije neće mijenjati. Visoka učilišta sama slobodno odlučuju hoće li svoje studije prilagoditi HKO-u ili neće. Dakle, Zakon kao takav ih ne obavezuje. Stoga ova odluka sasvim sigurno neće, barem kratkoročno, staviti studente specijalističkih stručnih diplomskih studija u nepovoljniji položaj spram studenata sveučilišnih diplomskih studija', tumači Ščukanec.

Odluka bi, ističe, eventualno mogla imati neke konsekvence za one koji požele programe uskladiti s HKO-om, no to je nešto o čemu će se tek voditi rasprave.

'Preuranjeno je govoriti što će odluka značiti za veleučilišta koja u nekim programima odluče ići sukladno HKO-u. Naime, ja smatram da ova odluka predstavlja određeni kompromis jer njome nije cijeli Zakon proglašen protuustavnim nego tek jedan njegov dio. Osim toga Ustavni je sud dao relativno razuman rok u kojem se trebaju obaviti potrebne izmjene. Što će se dogoditi u tom procesu deplasirano je predviđati jer se tek trebaju provesti konzultacije da se pronađe dobro rješenje. Vjerujem da će ga svi koji se bave tim procesom pronaći, a mislim da je to i njihova obaveza', komentirao je Ščukanec koji smatra da još treba pričekati i pravno tumačenje odluke.

Znači li to da je UNESCO nekompetentan?

'Po meni ova odluka Ustavnog suda, kao i sama prijava Sveučilišta u Zagrebu izgledaju kao da ljudi koji iza njih stoje ne razumiju samu suštinu HKO-a. Čini se da njima nisu jasne temeljne postavke Zakona, jer kada bi im bile jasne, sve zamjerke bi postale izlišne. Naime, HKO u postojećem obliku nudi rješenja za probleme koji su izneseni, a također su u tužbi i Osluci dijelom izneseni problemi koji ne postoje. Postoje primjeri kvalifikacijskih okvira u brojnim zemljama slični našem, a također postoji i međunarodna kvalifikacija International Standard Classification of Education ISCED 2011, koja predstavlja globalni standard u klasifikaciji obrazovanja koji je donio UNESCO. Tako primjerice ISCED razina 7 u sebi uključuje sveučilišne i stručne diplomske studijske programe, gotovo identično kao i HKO. Pritom je znakovito da UNESCO ne uviđa probleme koje navodi Ustavni sud RH, kako u stavljanju sveučilišnih i stručnih diplomskih studija na istu razinu (ISCED 7 razina), tako ni u uvjetima njihovog pristupanja najvišoj doktorskoj razini (ISCED 8 razina). Hoćemo li na temelju toga zaključiti da je UNESCO nekompetentna organizacija', pita Ščukanec.

U priopćenju za medije Šćukanec nadalje kaže:

'Spomenuta Odluka pokazuje kako je instrumentarij na temelju kojeg odlučuje Ustavni sud o obrazovnim politikama arhaičan i restriktivan te kao takav ne odgovara suvremenim svjetskim trendovima, spoznajama i potrebama u razvoju obrazovnih politika. IRO je u priopćenju za javnost od 20.04.2016. naglasio kako su za razvoj obrazovnih politika važni odgovarajući podaci, stručnjaci i njihovi argumenti koji trebaju biti razrađeni kroz dijalog i u dogovoru s nadležnim institucijama i tijelima za obrazovnu politiku. Tužbama i sudovima zasigurno ne možemo izgraditi moderan obrazovni sustav, ali relevantnom ekspertizom, dogovorom i jačanjem međusobnog povjerenja to zasigurno možemo.'

HKO jasno definira ishode učenja

Glavno obilježje HKO-a je u tome što standarde kvalifikacija temelji na skupovima ishoda učenja. Temeljna razlika između stručnog i sveučilišnog studija proizlazi iz različitih ishoda učenja koji se stječu na različitim vrstama studija, a ne primarno iz razine na kojoj su smješteni u HKO-u. Ishodi učenja opisuju što osoba zna, razumije i može učiniti na kraju procesa učenja, a opisnice ishoda učenja definirane HKO-om su usmjerene na kompleksnost, složenost i sadržaj ishoda učenja, a ne na vrstu studija ili institucionalni kontekst u kojemu se ti ishodi stječu. Drugim riječima, sedma razina HKO-a na kojoj su smješteni stručni i sveučilišni studiji ne izjednačava te dvije vrste studija, već upravo suprotno, putem definiranja njihovih ishoda učenja vrlo detaljno opisuje njihove različitosti.

Sveučilišta su jedine institucije u obrazovnom sustavu koje obrazuju na osmoj razini HKO-a (doktorski studiji) i autonomno odlučuju pod kojim će uvjetima upisati studente u doktorski studijski program.

'HKO im može dodatno olakšati upisnu politiku jer će na temelju definiranih ishoda učenja sveučilišta moći vrlo precizno odlučiti koja znanja i vještine moraju studenti imati da bi upisali određeni sveučilišni studij na doktorskoj razini. Ukoliko će sveučilišta procijeniti da ishodi učenja studenata specijalističkog diplomskog stručnog studija nisu dostatna ili ne odgovaraju potrebama doktorskih studija, onda će sveučilišta kao autonomne institucije prilagoditi uvjete upisa sukladno svojim potrebama i to im nitko neće moći osporiti', naglašava Nina Vranešević Marinić, stručnjakinja za HKO u Institutu za razvoj obrazovanja.

HKO bi putem ishoda učenja trebao osigurati opsežnu analitiku na temelju koje će visoka učilišta po prvi puta moći donijeti preciznu i argumentiranu odluku koji uvjeti bi trebali biti zadovoljeni za upis na bilo koju razinu studija, pa tako i na osmu, odnosno na doktorske studije. Stoga, ostalo je nejasno zašto obrazloženje Ustavnog suda ne razmatra studijske programe na sedmoj razini u terminima ishoda učenja sukladno metodologiji HKO-a, jer bi to pomoglo u otklanjanju problema navedenih u obrazloženju Odluke Ustavnog suda, poručuju iz IRO-a.

***

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) utemeljen je 1999. godine kao neprofitna organizacija predana razvoju, zagovaranju i provedbi politika visokog obrazovanja u Hrvatskoj. IRO se već šesnaest godina sustavno bavi visokim obrazovanjem, posebice u područjima financiranja visokog obrazovanja, jednakosti pristupa visokom obrazovanju, razvoja nacionalnog kvalifikacijskog okvira, osiguravanja i unapređivanja kvalitete u visokom obrazovanju te akademske mobilnosti.