Hrvatski sabor taj je zakon donio 6. travnja prošle godine. Prema njemu, trgovačko se društvo smatra sistemski značajnim ako zapošljava više od pet tisuća radnika i ima obveze veće od sedam i pol milijardi kuna. Zakonom je uređen postupak izvanredne uprave, čija su tijela sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće.

Cilj je zakona postići nagodbu među vjerovnicima o budućnosti poslovanja društva tako da može nastaviti poslovati na održiv i stabilan način.

Vlada predlaže izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava i utvrđuje Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika.

Na temelju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, pokrenut je proces izvanredne uprave u Agrokoru. Povjerenikom je imenovan Ante Ramljak, a nakon njegova odlaska na toj je poziciji Fabris Peruško.

'Zakon poštuje hrvatski Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva', istaknuo je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade s koje je zakonski prijedlog upućen u Sabor.

>>> 'Lex Agrokor je politički proces, da nije bilo njega, ne bi bilo ni povjerenika'

Nakon donošenja zakona u Ustavni sud stiglo je više prijedloga za ocjenom ustavnosti, a prvi je stigao četiri dana od donošenja lex Agrokor i poslao ga je doktor pravnih znanosti i medijski analitičar Goran Vojković.

On smatra da je lex Agrokor suprotan članku Ustava koji poduzetničku i tržišnu slobodu opisuje kao temelj gospodarskog ustroja i propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu.

Osim što smatra da lex Agrokor ostale stavlja u nejednak položaj, Vojković ističe i da bi se zakoni trebali pisati za 'opće i buduće situacije, a ne za neko konkretno poduzeće'.

Prijedlog za ocjenu ustavnosti podnio je i utemeljitelj i vlasnik Agrokora Ivica Todorić, tvrdeći da su njima prekršena njegova ustavna i temeljna ljudska prava.