HURS je u današnjem priopćenju ocijenio kako je namjera vladajuće koalicije da volju naroda i instrument neposredne demokracije podvrgne naknadnoj kontroli svoje glasačke mašinerije i tumačenja opasan poremećaj u ravnoteži ustavnog ustrojstva i u odnosima sazdanim na diobi vlasti.

'Međutim, koliko nas raduje brzina i sadržaj reakcije Ustavnog suda u ovom slučaju, toliko smo razočarani činjenicom da isti sud još uvijek nije donio odluku o našem prijedlogu za ocjenu ustavnosti tzv. valutne klauzule (podnesenom početkom 2011. godine), kao i o prijedlogu za ocjenu ustavnosti Zakona o reprezentativnosti, kojeg su, poput nas, prije godinu dana, podnijele i druge sindikalne središnjice', ističe se u priopćenju.

HUS se nada da će suci Ustavnog suda na tim primjerima pokazati neovisnost od politike koja ih imenuje.

'Bez pravovremenog i kvalitetnog rješavanja u svim predmetima ustavnosudske zaštite, Ustavni sud ne može otkloniti etikete pristranosti i ovisnosti o političkim mentorima putem kojih su došli u fotelje pa im sada vraćaju uslugu', navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Hrvatske udruga radničkih sindikata Ozren Matijašević

Evo još nekih primjera gdje su ustavni suci nedopustivo dugo odugovlačili s donošenjem odluke o ustavnosti ili su njihove odluke osupnule javnost.

Zaustavljanje mini strukturalne reforme hrvatske znanosti - Ustavni sud u srpnju ove godine ukinuo je Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja što ga je donijelo Nacionalno vijeće za znanost krajem veljače ove godine. Dr. Boris Lenhard, profesor na Imperial Collegeu u Londonu zgrozio se takvom odlukom kazavši: 'Kakva nam je većinski akademska zajednica – primarno društveno-humanistička – takav nam je i Ustavni sud. Zajedno s Akademskom solidarnošću – vrhovnim aktivističkim tijelom svega onoga što je u hrvatskoj akademskoj zajednici loše i trulo – nevjerojatno su brzi i učinkoviti kada treba braniti uzurpirano 'pravo' loših u hrvatskoj akademskoj zajednici da unedogled ostanu loši.'

Krizni porez, tzv. harač - Ustavni je sud odlučio da u Zakonu o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke nema diskriminacije, odnosno da su njime svi građani ravnomjerno zahvaćeni. Time je odbačen zahtjev tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića i više od 80 tisuća hrvatskih građana za ocjenu ustavnosti toga zakona. U ovom je slučaju, zbog velikog pritiska javnosti, Ustavni sud odluku donio u dosad rekordnom roku, a to je samo tri i pol mjeseca nakon uvođenja kriznog poreza.

Ugovori sa Svetom Stolicom – 2001. proglasili su se nenadležnima za ovaj slučaj, jer navodno nigdje u zakonu ne stoji da je Ustavni sud dužan propitivati usklađenost međunarodnih ugovora s Ustavom RH, već samo usklađenost zakona i drugih propisa s Ustavom RH.

Kuponska privatizacija 11 godina bila u ladici – ustavni suci su trebali utvrditi je li Pravilnik o dodjeli dionica bez naplate i pratećih propisa usklađen sa Zakonom o privatizaciji budući da su upravo na temelju njega pojedinci gotovo besplatno došli do vrijednih hrvatskih tvrtaka. Nakon 11 godina skupljanja prašine – zahtjev za ocjenu ustavnosti odbijen je, a sporni Pravilnik proglašen zakonitim.

Odluka o referendumu i pljuska sindikalcima – iako su u listopadu 2010. sakupili preko 700 tisuća potpisa protiv Zakona o radu, ustavni suci su zaključili da referenduma neće biti, jer je sporni zakon Vlada povukla iz procedure. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec pritom je izvrijeđala sindikalce nazvavši ih neznalicama.

Slučaj Banić – Ustavni sud poništio je odluku Upravnog suda prema kojemu je Slavica Banić protuzakonito izabrana u Ustavni sud jer nije dokazala 15 godina staža u pravnoj struci. Umjesto da poništenu odluku vrate Upravnom sudu na ponovno odlučivanje, ustavni suci napravili su presedan i presudili u vlastiti korist, odnosno korist svoje sutkinje.

O Zakonu o pobačaju odlučuju 22 godinu – još prije 22 godine Ružica Ćavar, predsjednica udruge Hrvatski pokret za život i obitelj, zatražila je ocjenu ustavnosti spomenutog zakona, no još je nije dobila.