Ustavni sud donio je privremenu odgodu izvršenja izručenja kurdskog izbjeglice Nurettina Orala Turskoj. On 13 godina živi u Švicarskoj, u kojoj ima politički azil, a ljetos ga je uhitila hrvatska policija temeljem turske tjeralice
'Hrvatska ne smije izručiti g. Orala čak i ako ministar Bošnjaković donese odluku o izručenju - dok god Ustavni sud ne donese konačnu odluku', izvijestio je Centar za mirovne studije u četvrtak na svojoj stranici na Facebooku.
Početkom siječnja Županijski sud u Vukovaru odlučio ga je izručiti Turskoj, u kojoj ga čeka 20 godina zatvora jer se prije 20 godina borio na strani Kurda u Iraku. U Švicarskoj, u kojoj je dobio politički azil, već je 13 godina, a tamo mu je i supruga te dvoje maloljetne djece.
vezane vijesti
Turska je za njim raspisala tjeralicu jer se 1999. borio za Kurdsku radničku stranku PKK u Iraku. Oral je proveo više od tri godine u iračkom zatvoru, a pušten je 2002. godine te se domogao Europe, da bi mu Švicarska priznala status izbjeglice 2005. godine.
'S obzirom na opasnost koja izručenjem prijeti g. Nurettinu Oralu, Europskom sudu za ljudska prava podnesen je zahtjev radi aktiviranja mjere kojom bi se privremeno spriječilo izručenje g. Orala Republici Turskoj prije no što se razmotri ozbiljna argumentacija o kršenju ljudskih prava te je ovog tjedna predana i Ustavna tužba.
Zbog toga je Europski sud za ljudska prava zatražio od Vlade RH da ih se informira o tome u kojem je stadiju postupak za izručenje g. Orala te koje su mjere poduzete s ciljem procjene Nurettinove pritužbe, posebice one koje se odnose na moguća kršenja zabrane mučenja.
Ukoliko ministar pravosuđa donese odluku kojom dopušta izručenje, Europski sud za ljudska prava traži i da ih se informira kako i kada bi odluka bila izvršena. U dopisu koji je Sud dostavio 18. siječnja, Republici Hrvatskoj dan je rok do 23. siječnja u podne za dostavu tih informacija.
Iako je Sud odgodio odlučivanje o izdavanju privremene mjere do odluke ministra pravosuđa, u svom odgovoru piše da je siguran kako hrvatske vlasti neće provesti moguću odluku o izručenju prije dostave zatraženih podataka. Time Sud implicira kako RH kao zemlja članica Vijeća Europe ne može donijeti odluku o izručenju, a da istovremeno ostane u okvirima poštivanja Europske konvencije o ljudskim pravima. Naime, Republika Hrvatska bi odlukom o neizručenju nedvosmisleno pokazala da poštuje temeljna prava zajamčena Ustavom, kao i prava i obveze koje je preuzela međunarodnim dokumentima', stoji u prošlotjednom priopćenju Centra za mirovne studije.
