'Gledajući dvoranu vidim pozitivnu reakciju, ne čujem primjedbe, sporazum iz Pariza za klimu je usvojen', rekao je predsjednik globalnog summita o klimi COP21 francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, čime je potaknuo nazočne u dvorani na višeminutno odobravanje pljeskom. Višeminutne ovacije prolomile su se dvoranom, šest godina nakon neuspjeha COP u Kopenhagenu, kada nije postignut sporazum.

Prije početka plenarnog zasijedanja, najveća skupina zemalja F77+ Kina su izjavile da su zadovoljne tekstom koji je tijekom noći modificiran.

U dogovoru se traži da se razina zagrijavanja zadrži 'znatno ispod 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje', težeći prema 1,5 stupnjeva.

Pozdravljen kao prvi globalni klimatski sporazum koji obvezuje kako bogate tako i siromašne zemlje na zauzdavanje rasta emisija stakleničkih plinova koji se krive za zagrijavanje planeta on postavlja ključni dugoročni cilj da se u ovom stoljeću ukloni emisija stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek.

Razvijene zemlje su se obvezale da će pomoći zemljama u razvitku u borbi protiv zatopljenja sa 100 milijarda dolara godišnje od 2020.

Tijekom pokretanja COP21, 150 šefova država i vlada su izrazili hitnu potrebu suzbijanja zagrijavanja koje u prvom redu zahvaća najsiromašnije zemlje, koje imaju najmanje sredstava za borbu protiv zagrijavanja.

Ugovor će stupiti na snagu 2020. i treba omogućiti preusmjeravanje svjetskog gospodarstva prema modelu bez ili s malo ugljika. Takva revolucija uključuje progresivno napuštanje fosilnih izvora, ugljena, nafte i plina koji dominiraju svjetskom energetskom proizvodnjom.

Znanstvenici upozoravaju da predviđena smanjenja nacionalnih emisija plinova s učinkom staklenika koje se krivi za zagrijavanje neće biti dovoljna da bi se postiglo zagrijavanje manje od 2 stupnja Celzija nego bi doveli do povećanja od 3 stupnja Celzija.

Sporazum pokreće veliki mehanizam revizije planova ograničenja i smanjenja emisija, a pošto su nevladine organizacije i znanstvenici upozorili da će za to 2025. biti prekasno, mehanizam obvezne revizije će biti pokrenut 2020.

Klimatolog Jean Jouzel je upozorio da će s '2 stupnja C klima već biti puno drugačija nego danas, ali 2 stupnja C manje, to je cilj kojeg se treba držati ako na kraju stoljeća želimo imati svijet kojem se možemo prilagoditi.

Tekst sadrži i načelo razlikovanja, po kojem se razvijene zemlje trebaju više uključiti u borbu protiv zagrijavanja u ime njihove povijesne odgovornosti za emisije plinova s učinkom staklenika.

Prihvaćajući dokument od 31 stranice zemlje su se obvezale da će ograničiti prosječno globalno povećanje temperature na manje od 2 stupnja Celzija, navodi dpa.

Reuters kaže da su zemlje na konferenciji u Parizu prihvatile međunarodni sporazum usmjeren na preobrazbu gospodarstva utemaljenog na fosilnim gorivima i usporavanje globalog zagrijavanja.

Pozdravljen kao prvi globalni klimatski sporazum koji obvezuje kako bogate tako i siromašne zemlje na zauzdavanje rasta emisija stakleničkih plinova koji se krive za zagrijavanje planeta on postavlja ključni dugoročni cilj uklanjanja emisija stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek u ovome stoljeću.

U Parizu masovni prosvjedi zelenih iz cijeloga svijeta, među njima i hrvatskih

Uoči završetka Međunarodne konferencije o klimi - COP21 u Parizu su u subotu deseci tisuća zelenih aktivista iz cijeloga svijeta prošli ulicama grada i održali masovne prosvjede zahtjevajući zaustavljanje klimatskih promjena, a među njima bili su i aktivisti najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije i njihovih partnerskih organizacija iz Hrvatske, BiH i Srbije.

Aktivisti iz brojnih nevladinih udruga prvo su održali masovni prosvjedni skup kod 'Slavoluka pobjede', a zatim su prošli ulicama Pariza do Eiffelovog tornja gdje je održan novi masovni prosvjed.

Pariz je u subotu bio 'probuđeni zeleni grad', zeleni aktivisti i građani svih generacija tražili su zaustavljanje klimatskih promjena, klimatsku i socijalnu pravdu, digli su glas protiv uništavanja okoliša istaknuvši transparente sa zahtjevima za napuštanje korištenja fosilnih goriva i nuklearne energije, ali i promjene sustava.

U subotu ujutro okupilo se tisuću zelenih aktivista iz mreže udruga Friends of the Earth kojih je dio i Zelena akcija, te su u malim skupinama raspoređenim po cijelom Parizu mobitelom odašiljali signal i na taj način putem GPS-a preko cijeloga grada ispisali 'Klimatska pravda i mir'.

Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić za Hinu je izjavio da je 17 aktivista iz Hrvatske, BiH i Srbije u petak i subotu u Parizu sudjelovalo u nekoliko prosvjeda kako bi zajedno s desecima tisuća aktivista iz cijeloga svijeta donositeljima odluka uputili jasan zahtjev da je potrebno spriječiti razorne posljedice klimatskih promjena.

'Izgledno je da rezultat ovih klimatskih pregovora neće biti zadovoljavajući te da će se kampanja protiv klimatskih promjena morati i dalje voditi u cijelom svijetu', poručio je Ivčić.

Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius predstavio je u subotu globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena, 'povijesnu' mjeru za transformaciju svjetskog gospodarstva, koje pokreću fosilna goriva, i njegovo usmjeravanje prema ograničavanju zagrijavanja Zemlje, a organizacije civilnog društva - premda ocjenjuju da taj sporazum označava 'prekretnicu', kritiziraju odluku o rokovima za unošenje strožih zahtjeva u nacionalne planove za smanjenje stakleničkih plinova.

Svjetski čelnici pozdravljaju povijesni klimatski sporazum iz Pariza

Svjetski čelnici pozdravili su povijesni klimatski sporazum postignut u subotu u Parizu s američkim predsjednikom Barackom Obamom koji ga je nazvao 'golemim' i šeficom Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde koja ga je ocijenila 'odlučujućim korakom naprijed'.

'Ovo je golemo: Skoro sve zemlje na svijetu upravo su potpisale pariški sporazum o klimatskim promjenama-hvala američkom predvodništvu', napisao je Obama na Twitteru.

Svjetski klimatski izaslanici postigli su povijesni sporazum u subotu u Parizu postavljajući pretpostavke za preobrazbu svjetskog gospodarstva temeljenog na fosilnim gorivima u narednim desetljećima kako bi se zaustavilo globalno zatopljavanje.

'Vlade sada moraju prijeći s riječi na djela posebice provedbom politika koje ostvaruju učinkovit napredak na obećanjima smanjenja koje su dale', rekla je Lagarde u priopćenju.

Europski povjerenik za klimu Miguel Arias Canete rekao je nakon usvajanja sporazuma kako je 'mjesec dana nakon napada u Parizu, Francuska ujedinila svijet i omogućila da 195 zemaja zaključe sporazum o ograničenju klimatskog zagrijavanja'.

Francuski premijer Manuel Valls je u subotu navečer pozdravio usvajanje sporazuma protiv klimatskog zagrijavanja i nazvao ga povijesnom pobjedom za planet.

'Cijeli svijet ujedinjen u Parizu za povijesni sporazum o klimi. Ponos i odgovornost za pobjedu u korist planeta', napisao je na Twitteru francuski premijer.

Britanski premijer David Cameron rekao je da je sporazum iz Pariza 'golem korak naprijed' za planet.

'Postižući sporazum zemlje svijeta pokazale su što mogu učiniti jedinstvo, ambicija i upornost', rekao je.

Njemačka ministrica okoliša Barbara Hendricks pozdravila je kao do sada neviđeno globalno postignuće pariški klimatski sporazum.

'Ovo je prvi klimatski sporazum kojega su dio sve zemlje: industrijske zemlje, brzorastuće zemlje, zemlje na jugu preuzele su odgovornost ograničenja svojih plinova koji štete klimi', rekla je Hendricks.

Kako je tekao dogovor?

Fabius je pozvao dužnosnike iz gotovo 200 zemalja da podrže ovaj prijedlog, za koji se nada da će biti konačan sporazum.

'Naša povijesna odgovornost je ogromna', rekao je Fabius tisućama dužnosnika, među kojima predsjedniku Francoisu Hollandu i američkom državnom tajniku Johnu Kerryju, na konferenciji u predgrađu Pariza.

Pregovarači će se ponovno sastati poslijepodne kako bi odobrili taj sporazum, koji predstavlja veliki pomak u globalnim naporima za izbjegavanje potencijalno katastrofalnih posljedica zagrijavanja planeta.

Fabius je nazvao sporazum 'ambicioznim i uravnoteženim' i rekao je da će on biti 'povijesna prekretnica' za svijet.

U pregovorima koji su trajali do ranih jutarnjih sati u petak, čini se da su dužnosnici uspjeli riješiti i posljednje zapreke za usvajanje sporazuma. Fabius je istaknuo ključne točke: ambiciozniji cilj za ograničavanje rasta globalne temperature na manje od dva stupnja Celzija; sto milijardi dolara godišnje za financiranje zemalja u razvoju nakon 2020. i petogodišnji ciklus za razmatranje provedbe obećanja koje su dale države za poduzimanje akcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Posljednji pokušaj da se postigne globalni sporazum, u Kopenhagenu 2009. godine, okončan je u rasulu i kaosu. Završio je tako da je američki predsjednik Barack Obama 'na silu' ušao na sastanak Kine i drugih zemalja i ishodio umjerene ustupke o ograničenju emisija do 2020. godine.

Udruge: nacrt dogovora o klimi je prekretnica usprkos razlikama

Nacrt dogovora o klimi koji je u subotu predstavljen na UN-ovoj konferenciji, označio je 'prekretnicu', izrazile su zadovoljstvo nevladine organizacije, kritizirajući odluku o rokovima za unošenje strožih zahtjeva u nacionalne planove za smanjenje stakleničkih plinova.

Tim dogovorom fosilne energije, koje su glavni krivci za zagrijavanje planeta, odlaze u 'ropotarnicu povijesti', ocijenio je Greenpeace.

'Zamašnjak se polagano okreće, ali u Parizu se okrenuo. Ovim tekstom industrija fosilnih energija odlazi u ropotarnicu povijesti', istaknuo je direktor Greenpeacea Kumi Naidoo.

'Čaša je puna do tri četvrtine', zaključio je Pascal Canfin, stručnjak u Svjetskom institutu za resurse koji je zadovoljan što je u tekstu napokon definiran dugoročni cilj za ispuštanje stakleničkih plinova, koje uzrokuje neviđene klimatske promjene.

Nacrt dogovora predviđa da emisija tih plinova bude ravna ništici, zahvaljujući strogoj ravnoteži između ispuštenih i plinova koje bi apsorbirali 'bunari ugljikova dioksida' (šume, oceani, postupci njegova prikupljanja i pohranjivanja), i to u 'drugoj polovini ovog stoljeća'.

'Prije dvije godine ovo je bila utopija!', istaknuo je Canfin dodajući da je taj 'dugoročni cilj snažna i veoma važna poruka ulagačima. To je prekretnica'.

Nevladine organizacije i znanstveni instituti su usto pohvalili što se u dogovoru traži da se razina zagrijavanja zadrži 'znatno ispod +2 Celizijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje', težeći prema 1,5 stupnjeva.

U tekst je unesen i mehanizam koji od zemalja zahtijeva da svakih pet godina revidiraju planove za ograničenje i smanjenje emisija koji su u ovoj fazi nedostatni.

No najveći je problem što je prva obvezna revizija planirana u 2025.

'Idućih 15 godina bit će presudne kako bismo ostali ispod 2 Celizijeva stupnja, po ocjeni GIEC-a (Međunarodna grupacija klimatskih stručnjaka), dakle 2025. bit će prekasno', istaknuo je Canfin.

'Tražimo da ona počne prije 2020.', dragovoljnim preuzimanjem obveza razvijenih zemalja, rekao je pak glasnogovornik Zaklade Nicolasa Hulota, Matthieu Orphelin.