Osiguranje pretpostavki za uspješno obavljanje arhivske djelatnosti te osiguranje dostupnosti i brzog pristupa arhivskom gradivu glavni su ciljevi Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025. godine, koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak
Nacionalni plan obveza je temeljem Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji je Hrvatski sabor donio u lipnju prošle godine, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ističe da je riječ je o prvom cjelovitom strateškom dokumentu koji postavlja ciljeve za razvoj arhivske djelatnosti do 2025. godine.
U arhivima se danas čuva 117 tisuća dužnih metara gradiva, a izvan arhiva 150 tisuća dužnih metara što predstavlja veliki napor za arhivsku službu i potrebno je sustavno pristupiti rješavanju tih problema, naglasila je.
Osiguravanje pretpostavki za uspješno obavljanje djelatnosti odnosi se na infrastrukturne potrebe i na ulaganje u stručnjake, kao i na mogućnosti koje pruža digitalizacija, navela je.
Vezano uz drugi strateški cilj - osiguranja dostupnosti i brzog pristupa arhivskom gradivu - istaknula je da je prvi korak napravljen donošenjem Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji je u cijelosti osigurao pristup arhivskom gradivu i otvorio sve funduse.
Trebamo dalje nastaviti raditi na digitalizaciji te završiti postupak sukcesije arhivskog gradiva koje se nalazi u državnim arhivima bivše SFRJ, a to se ističe i u predloženom Nacionalnom planu, istaknula je Obuljen Koržinek.
Nacionalni plan, ističu iz Ministarstva kulture u priopćenju nakon što je Vlada usvojila Nacionalni plan, omogućit će preobrazbu arhivske službe u suvremeni javni servis te punu dostupnost i korištenje arhivskog gradiva i podataka o njemu bez obzira na oblik u kojem je gradivo nastalo ili mjestu na kojem se čuva, a kao glavni strateški dokument u području arhivske djelatnosti, poslužit i kao temelj za planiranje cjelovite financijske perspektive za iduće desetljeće te pripremu i provedbu projekata EU.
Za Sveučilište i HNK u Mostaru 6 milijuna kuna
Vlada je na sjednici dala i suglasnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske da isplati 6 milijuna kuna za Program potpore Sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Mostaru.
Svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Hrvatska temelji na uzajamnom povjerenju i suradnji pružajući pomoći te jačanju njihovih zajednica. Tako i suradnju s Hrvatima u BiH kao jednakopravnom suverenom i konstitutivnom narodu, Vlada ostvaruje pružanjem potpore obrazovnim, znanstvenim i kulturnim i drugim programima, istaknuo je tajnik Središnjeg državnog ureda z Hrvatske izvan RH Zvonko Milas.
U skladu s tim, u koordinaciji s Ministarstvom financija, Ministarstvom kulture i Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Središnji državni ured izvršava i koordinira provođenje programa potpore Sveučilišta i HNK u Mostaru s ciljem poticanja razvojnih projekata i programa Sveučilišta te razvoja, izgradnje i provedbe kulturnih projekata i programa HNK-a u Mostaru.