Iako u HAC-u tvrde kako je ovaj potez edukativnog i upozoravajućeg karaktera, nema sumnje da se ovime želi onemogućiti obijesne vozače koji autoceste smatraju svojim privatnim autopistama, navodi dnevnik.

Od nekoliko mogućih tehničkih rješenja, u HAC-u su odabrali sustav videonadzora koji će na određenim lokacijama autocesta mjeriti prosječnu brzinu vozila.

Kamere će, ističe Jutarnji, snimati i registracijske pločice automobila te će prekršiteljima kazne za prekoračenje brzine biti upućene na kućnu adresu. Kamere će biti postavljene i na lokacijama izvođenja radova te na lokacijama gdje su zbog prekoračenja brzine česte prometne nesreće.

Prema postojećem planu, piše Jutarnji, implementacija tog projekta planira se u razdoblju od 2020. do 2023. godine.

'Na mreži autocesta već postoji videonadzor u sklopu kojeg su kamere postavljene na odredenim mostovima, portalima, ulazima u tunel, čvorištima. No, one prije svega služe za nadzor prometa i iako očitavaju brzinu vožnje, nisu precizno podešene za tu namjenu. U ovom trenutku na autocestama jedini su autorizirani mjerači brzine oni u policijskim automobilima, tzv. cobrama, koji hvataju divlje vozače', navodi Jutarnji list.

Kako u HAC-u ističu da svrha projekta nije penalizacija, nego podizanje prometne kulture, lokacije kamera bit će jasno istaknute postavljenim prometnim znakovima.

U HAC-u smatraju da će se uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na autocestama povećati stupanj sigurnosti prometa na autocestama, smanjiti posljedice prometnih nesreća, utjecati na promjenu ponašanja vozača te da će od novog sustava za nadzor brzine vozila korist biti višestruka.

Očekuje se smanjenje brzine prometnog toka, što bi trebalo smanjiti broj naleta vozila na vozilo i izlijetanja s ceste. Očekuje se i ujednačavanje brzine kretanja, što bi trebalo rezultirati većom protočnosti vozila. S većom protočnošću smanjit će se i potrošnja goriva, a samim time i količina ispušnih plinova, piše Jutarnji list.