Najočitiji dokaz da Siriji slijede velike promjene, nakon munjevitog prevrata u kojemu je svrgnut diktator Bašar al Asad i dokinuta polustoljetna vladavina njegove obitelji, može se pronaći u simbolici: sirijska veleposlanstva diljem svijeta, pa i u Moskvi, skidaju dosadašnje zastave i ploče sa starim natpisima. Ova država u budućnosti će nesumnjivo biti islamska i u njoj neće vladati građanska demokracija, pogotovo ne ona zapadnjačkog tipa, no osigurat će se predstavljanje i zaštita svih etničkih i vjerskih skupina - uvjeren je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić
'Neki oblik demokracije u Siriji sasvim sigurno će postojati jer će se morati poštovati etničke i vjerske različitosti - u suprotnom slijede novi sukobi. Nakon punih trinaest godina rata, ali i perioda prije toga, svi akteri valjda su svjesni toga do čega bi dovela isključivost i vjerojatno zato slušamo pomirljive poruke HTS-a kao predvodnika ovog prevrata i Abu Muhameda al Džulanija kao njegova vođe', kaže Avdagić za tportal.
Po njemu, najrealističniji scenarij za Siriju jest njena 'dejtonizacija', što bi omogućilo određeni stupanj autonomije različitih skupina u ovoj izrazito heterogenoj zemlji.
Naučene lekcije?
'Ona će u budućnosti neupitno biti islamska država, to će vjerojatno imati i u svom nazivu, no uz međunarodno posredovanje i zrnce mudrosti može se izbjeći isključivost i zagarantirati suživot svima koji se nalaze na tlu Sirije. Premda na tom području najčešće vlada princip 'oko za oko, zub za zub', čini mi se da su glavni akteri stekli određenu dozu abrahamske mudrosti i ponešto naučili', kaže Avdagić te se ne slaže s tvrdnjom da se u ovom slučaju radi o optimističnom stavu.
To, kaže, dokazuje činjenica da dosad nisu zabilježeni očekivani osvetnički pohodi prema alavitima, manjinskoj skupini iz koje dolazi Al Asad, a ni kršćane nitko ne pomišlja dirati.
'Najosjetljivije će vjerojatno biti kurdsko pitanje, oko kojega će biti angažirana Turska kao trenutno najutjecajniji strani faktor u Siriji, ali i u njenim pogledima po svemu sudeći pojavljuju se kompromisi: ova država prvenstveno želi da se Kurdi odmaknu od njene granice i želi ih fizički odvojiti od Kurda u Turskoj. Ne vjerujem da će joj biti sporno postojanje kurdske autonomije u Siriji po uzoru na onu u Iraku', drži ovaj analitičar.
Na primjedbu da se u nekim dijelovima Sirije, u kojima je HTS i dosad držao civilnu vlast, nije osobito poštivalo ljudska i ženska prava Avdagić uzvraća podatkom da su nakon prevrata na ulicama Damaska i ostalih gradova masovno slavile djevojke nepokrivene kose.
Lakmus test
'Ali ne, jasno je da to u budućnosti sasvim sigurno neće biti sekularna država. Lakmus test bit će idući dani u kojima će se paramilitarna vlast nad nekim područjem pretvarati u sustav, u kojemu će se doći do dogovora - a moguće čak i ustavnih promjena. Situacija u Siriji sasvim sigurno se ne može uspoređivati s onom u Afganistanu jer se ovdje radi o, da se izrazim nediplomatski, puno civiliziranijoj verziji', kaže sugovornik tportala.
Amerikanci su, naglašava, u proteklim danima masovno bombardirali položaje koje drži Islamska država i tako ozbiljno oslabili organizaciju koja se može proglasiti 'bliskoistočnim korovom' - no njen korijen još uvijek nitko nije uspio pronaći i iščupati.
'To pokazuje da SAD ne želi ništa prepustiti slučaju, a isto je i s Izraelom jer je pokrenuo čak i kopnenu ofenzivu. Upravo Izrael jedan je od pobjednika prošlotjednih događanja zato što je utjecaj Irana u njegovu susjedstvu gotovo pa eliminiran, što se do prije dvije godine činilo nevjerojatnim', kaže Avdagić.
'Zapad će na slučaju Sirije morati shvatiti neminovnost Bliskog istoka, njegov način života i puku realnost, odnosno morat će smanjiti očekivanja da će svijet biti uređen po njegovom, zapadnjačkom modelu. Uostalom, upravo Europska unija ima partnerstvo s cijelim nizom arapskih država s islamskim uređenjem, a koje ni po čemu zapravo nisu problematične', kaže Avdagić i potom upozorava na specifičan hrvatski interes u Siriji:
'Mnogi međunarodni akteri nisu do kraja razumjeli što se ondje dogodilo, no nadam se da je Hrvatska bila insajderski naslonjena i da ima potpune informacije. Osim hrvatskih državljana koji ondje žive, u Siriji se nalaze nekadašnja INA-ina naftno-plinska polja ogromne vrijednosti i ona moraju biti u obveznom fokusu državne i vanjske politike', zaključuje Avdagić.