'Mi smo pokazali kako se to radi! Dakle, ukupni iznos u preraspodjeli koji predlažem je 1,575 milijardi kuna, od čega 1,320 milijardi otpada na smanjenje i povećanje stavke rashoda u okviru Ministarstava, a 254 milijuna kuna se odnosi na dodatne uštede', rekla je Jadranka Kosor na sjednici Vlade.

Kosor tvrdi da su dodatne uštede ostvarene na intelektualnim i osobnim uslugama, i to više od 62 milijuna kuna. Na računalnim uslugama ušteđeno je 29 milijuna, na uslugama informiranja i promidžbe 13,8 milijuna kuna, na uredskom materijalu 7,4 milijuna kn, na zdravstvenim i veterinarskim uslugama 4,5 milijuna, na materijalu za tekuće investicijsko održavanje 4,4 milijuna, a na financijskoj imovini 193,5 milijuna kuna.

'Dakle, mi ćemo dodatnim uštedama osigurati sredstva za nabavu vojne opreme, za pojačane aktivnosti MUP-a i za doplatak za djecu. A preraspodjelom ćemo poticati poljoprivrednu proizvodnju, kamatama ćemo također osigurati doplatak za djecu, zbrinjavanje prognanika i izbjeglištva, odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama te poboljšavanje života na otocima', rekla je Kosor i pohvalila ministarstva koja su najviše uštedjela.

'Uštede su ostvarili Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo zaštite okoliša, Vlada RH, Ministarstvo pravosuđa, Hrvatski sabor, Državni zavod za statistiku... Oni zaslužuju pohvalu', rekla je Kosor.

Kosor se pohvalila da je ovo prva godina u kojoj nema rebalansa proračuna jer smatra da je to dobar i jasan pokazatelj o tome da znaju sami upravljati procesima: 'To je dokaz da znamo štedjeti, da smo odgovorni i da poštujemo Zakon o fiskalnoj odgovornosti za koji oporba nije htjela glasovati. Oni koji nisu glasovali za tu odgovornost, danas govore da bi doveli MMF ako pobijede na izborima. Mi pokazujemo ovim poslom da znamo upravljati i štedjeti.'

Ministrica financija Martina Dalić rekla je da do kraja godine očekuje da će se skupiti još sredstava od uštede na još nekim rashodnim stavkama i da će ukupno izvršenje rashoda biti oko 300 milijuna kuna ispod plana.

UZELAC vs. PANKRETIĆ

Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac rekao je da se slaže s osnovnim ciljem prijedloga te je istaknuo da je Vlada s Kosor na čelu učinila baš sve što je u njezinoj moći da se uštedi, ali i ulaže: 'Ako je zahtjev da nam bilo tko izvana dođe, onda je ovo što mi radimo najbolji put, da za tim ne postoji potreba.'

'Nemam razloga sumnjati ni u jedno ministarstvo, a posebno otkada je u vašem vodstvu, ali ima jedno ministarstvo u odnosu na koje moram izraziti svoju rezervu, a to je Ministarstvo regionalnog razvoja. Ja s kolegom Pankretićem nisam uspio provjeriti navode, ali neke činjenice su mi neobjašnjive. Ne mogu razumjeti zašto se nije pružila pomoć općinama koje nisu u stanju same živjeti. Ne radi se o iznosima većim od sedam milijuna kuna, da bi one slabašne potencijale mogle aktivirati, to nije ostvareno. A još mi je manje objašnjivo, jer se radi o manjem novcu, kada je u pitanju obnova objekata - najčešće crkvi - kojih ima 25, a nije uložena niti kuna', požalio se javno Uzelac i dodao: 'Ne ponovilo se!'

Osim toga, istaknuo je da je s prethodnim ministrom tog resora, Petrom Čobankovićem, imao bolju suradnju: 'Ne zato što smo se mi slagali, a i nismo često, nego zato što smo zajednički rješavali pitanja. Koliko god sam bio zadovoljan s ovim ranije, s gospodinom Pankretićem sam nezadovoljan.'HSS-ov ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić imao je potrebu uzvratiti te je rekao kako je puno važnije od dijeljenja nezadovoljstva prema određenim odnosima pitanje jesu li ostvareni oni projekti koji su zacrtani i koji su ostvareni: 'Nažalost, ponekad se nema dovoljno vremena u komunikaciji, ali komunikacija ne smije biti nauštrb onih koji očekuju da im se pomogne. Mislim da smo mi maksimalno pomogli svima, a posebno općinama i gradovima na području posebne državne skrbi. Nikad nismo niti ćemo voditi računa o političkim opcijama na tim mjestima, a kamoli o nacionalnoj strukturi. Svi ugovori koji su trebali biti potpisani su i potpisani.'

Uzelac je nakon Pankretićeva obrazloženja izmjena i dopuna Zakona o vodama (kojim se ponovno, od zabrane 2010. godine, omogućava eksploatacija šljunka i pijeska) imao potrebu reći: 'Ako stoje ovi razlozi kolege, a vjerojatno stoje, moje je pitanje kog smo vraga čekali ove dvije godine?! Ja sad gledam, ovaj zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine. Nama trebaju dvije godine da bismo na predzadnjoj sjednici Vlade u mandatu to stavili? A ja isto mislim da je Zakon trebalo donijeti. To će nas pitati ljudi dobre namjere i ljudi koji su zaista za to zainteresirani i ne znam što ću im reći.'

Tu se umiješala i Kosor rekavši kako je Uzelac u pravu i da član Vlade može potaknuti raspravu na temu svakog propisa. 'Tako smo i dosada radili', dodala je Kosor.

Pankretić je odgovorio da 'logika navodi da se prije Zakon nije mogao mijenjati jer se prije toga pijesak i šljunak morao nakupiti, logično je da za to mora proći određeno vrijeme'.

Kosor je mudro zaključila: 'Znači, morala proteći neka voda...', a Pankretić potvrdio: 'Morala je proteći, da.'