Predsjednik Zoran Milanović u petak boravi u Budimpešti te se službeno sastao i razgovarao s predsjednicom Mađarske Katalin Novak. Osim toga, hrvatski predsjednik će u Veszpremu sudjelovati na svečanosti otvaranja programa kojima će se obilježiti titula Europske prijestolnice kulture Veszprem-Balaton 2023.
Mađarska predsjednica nahvalila je Milanovića kao hrabrog političara čija popularnost prelazi granice Hrvatske.
'Osim u Hrvatskoj, i za sve nas je vrlo omiljen političar jer često vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici', rekla je Novak.
Kazala je da je Hrvatska zemlja s kojom Mađarska nikad nije ratovala i s kojom ima jake veze.
'Obje zemlje mogu pomoći da Europa bude jača', kazala je Novak. Istakla je da ulazak Hrvatske u Schengen pomaže gospodarstvima, ali i omogućit će mađarskim turistima lakši odlazak na more. Rekla je da je 600 tisuća ljudi iz Mađarske prošle godine posjetilo Hrvatsku, a vjeruje da će ih ove godine biti više.
vezane vijesti
Novak je kazala i da je Hrvatska treći trgovinski mađarski partner, a Hrvatskoj je Mađarska četvrti.
Razgovor s Milanovićem podijelila je na sedam točaka oko kojih se slažu: rat u Ukrajini, pri čemu je osuđena agresija, put zapadnog Balkana u EU, borba protiv ilegalnih migracija, jačanje infrastrukturne suradnje, energetska suradnja, u čemu računaju na Hrvatsku jer nemaju izlaz na more i ovise o ruskim energentima, potom demografska kriza, odnosno suočavanje s njom jer se ne rađa dovoljno djece, i zadnje je pitanje manjina.
'Živjelo hrvatsko-mađarsko prijateljstvo', uzviknula je na kraju.
Potom je Milanović preuzeo riječ iskazavši zadovoljstvo time što je ponovno, nakon dugo vremena, u Budimpešti.
'Ovdje se osjećam odlično', kazao je Milanović, dodavši da su naše dvije zemlje susjedi, a države susjedi nisu susjedi u stambenim zgradama gdje se možete iseliti, prodati stan i otići.
Podsjetio je da je tijekom Domovinskog rata malo zemalja pomagalo Hrvatskoj, istaknuvši Njemačku, Austriju i Mađarsku.
'Mađarska i najviše u odnosu na svoje mogućnosti', kazao je hrvatski predsjednik.
'Godinama kasnije bio sam i premijer, u mnogim stvarima nisam se slagao s Orbanom, ali u mnogim bitnim stvarima jesmo se slagali i slažemo se i danas. Jedno od tih pitanja je pravo država da uređuju svoje poslove i odnose među ljudima na svoj način. Po meni, i Hrvatska i Mađarska su jako u okviru tog pravila i europskih vrijednosti koje ne mogu biti iste u svakoj državi', rekao je Milanović.
Komentirao je i ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.
'Hrvatska je odabrala euro. Nije jednostavna odluka odreći se nacionalne valute zauvijek. Imam neke dileme, ali odluka je donesena i nema povratka. Ušli smo u Schengen. Godine 2015. imao sam puno otvoreniji i liberalniji stav kao premijer jer sam smatrao da je to bila humanitarna katastrofa koju je trebalo u nekoj mjeri odraditi i dovesti do kraja, a onda dovesti nova pravila i doslovno granice. Ako treba, i fizičke granice. Ono što se dogodilo ne može se dogoditi dva puta. To poglavlje smo završili', istaknuo je Milanović.
'Ako EU želi ići dalje, morat će prihvatiti različitosti koje postoje. To će se vrlo brzo dogoditi u nekoj članici većoj od Mađarske koju se neće moći okomito tretirati, što se trenutno radi Mađarskoj. Vidim to kao ozbiljan problem u ovom trenutku', dodao je Milanović.
Potom su slijedila novinarska pitanja. Na upit je li se razgovaralo o problemu Ina-MOL, Milanović je kazao da nisu razgovarali o tome. 'To nije bila tema jer nije bilo važno u smislu da možemo nešto promijeniti', kazao je Milanović.
Mađarske novinare je zanimalo mišljenje predsjednice o odnosu Ukrajine prema mađarskoj manjini u toj zemlji, a koji je ona opisala kao neprihvatljiv. 'Neprihvatljivo je skidanje mađarske zastave, uklanjanje mađarskih natpisa i protivimo se tamošnjem zakonu o manjinama', kazala je Novak.
Milanović se nadovezao i kazao da ako su mogli Hrvati sa Srbima, onda ne vidi problem zašto ne bi to moglo i u zakarpatskoj Ukrajini.
'I zašto se o tome ne oglašava Europska unija, je li i to proruski stav?' kazao je hrvatski predsjednik.
Ponovno se dotaknuo potpredsjednika Europske komisije Josepha Borrella.
'Borrell je prije mjesec dana uputio dopis Hrvatskoj pun laži, u kojem nas tretira kao da smo retardirani', kazao je Milanović, nezadovoljan time što Hrvatska ne može sudjelovati u misiji ALTHEA u BiH.
Smatra da je to kao kada dijete s teškoćama u razvoju pita skrbnika može li van i majka mu kaže ne može jer se sprema mrak, a razgovor se odvija u podne. 'Dijete prihvati taj odgovor. Hrvatska nije to dijete. Ta vrsta odnosa duboko iritira. Danas je to Mađarska, sutra će biti neka veća država koju će trebati dovesti u red. To je bila i Poljska do jučer. Danas su oni zbog okolnosti u Ukrajini super. Sutra će ponovno doći na red', kazao je hrvatski predsjednik.
Na kraju je komentirao i svoju izjavu o posredničkom ratu koja je izazvala puno reakcija u javnosti, a zbog čega ga je pohvalio i šef ruske diplomacije Sergej Lavrov.
'To je proxy war, odnosno posrednički rat u kojem je jedina prava žrtva Ukrajina. Za stol moraju sjesti Washington i Moskva kako bi to riješili, a ne Berlin i Pariz. Onda ja citiram riječi aktualnog ukrajinskog ministra obrane koji je rekao da se ukrajinskom krvi NATO bori protiv Rusije. Ali za to nema sluha. Neću dopustiti da nas se pretvori u psića u čoporu koji samo ide i laje', rekao je Milanović.
