'Taj smo sastanak dogovorili istog dana kad sam izabran za ministra. Tad smo se čuli i dogovorili da ćemo održati sastanak. On je protekao u iznimno konstruktivnom i prijateljskom razgovoru. Ocijenili smo da je tema koju smo detaljno raspravili od interesa za gradonačelnika, Zagreb i za Vladu. Tema je bila obnova Zagreba nakon potresa. I jedan i drugi smo ocijenili da nismo zadovoljni brzinom obnove i da je potrebno napraviti puno iskoraka kako bismo bili zadovoljni obnovom', poručio je Bačić nakon sastanka.

Kazao je da su s ravnateljicom Fonda za obnovu dogovorili da će se sastajati svaka dva tjedna. 'Uz novi zakon, vjerujem da ćemo ubrzati obnovu', poručio je ministar.

Podsjetio je da je iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba osigurano preko 600 milijuna eura.

'Mislim da će Zagreb ta sredstva dobro utrošiti, pogotovo u operativnom dijelu. Želja nam je da se taj fond po pitanju Zagreba potpuno istroši, da ne vraćamo nijedan cent. Dogovorili smo da ćemo održati sastanak s Ministarstvom zdravstva kada su u pitanju zagrebačke bolnice. Na prijedlog gradonačelnika smo odlučili da ćemo ubrzati rušenje privatnih zgrada koje prijete građanima na prostoru Čučerja i održat ćemo sastanak s Državnim inspektoratom i krenuti odmah u uklanjanje tih objekata', rekao je Bačić.

'Sastanak je bio konstruktivan, optimističan sam oko nekih stvari da će se ubrzati s obzirom na ono što nam je ministar prezentirao. Jedan od primjera je samoobnova koja građane čini skeptičnima ili ne mogu to financijski ispratiti, tu bi se stvari trebale promijeniti', kazao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

'Ovo spajanje državnog ureda i fonda je jako dobro, zajednička data baza između Zagreba i Ministarstva koja bi pratila obnovu u realnom vremenu. To je bitno i za nas u Gradu da vidimo kako Ministarstvo radi na obnovi, ali i da bismo mi mogli regulirati promet', dodao je Tomašević.

'Ono što je apsolutno hitno je uklanjanje obiteljskih kuća u podsljemenskoj zoni koje prijete građanima. Neke od njih i dalje nisu srušene iako su od potresa prošle tri godine. Građani ili nemaju novca za uklanjanje, jer je prosječan trošak oko 10 tisuća eura, ili se boje, ako uklone kuću, da neće dobiti zamjensku', kazao je Tomašević.

Uvjeren je da za obnovu javnih zgrada mogu povući 200 milijuna eura iz Fonda solidarnosti.

Na pitanje o bloku 19, Tomašević je kazao da se od tog projekta nije odustalo. 'Pripremljeno je nekoliko studija za obnovu Donjeg grada, ali nisu i za Kaptol i Gornji grad, no i to će uskoro biti gotovo', rekao je Tomašević.

Bačić je kazao da će se obnova u Zagrebu provoditi na isti način kao obnova na Banovini. I sve to po novom zakonu za koji se Bačić nada da će biti donesen do 17. veljače.

'Ako bude tada usvojen, to će biti iznimno brzo. Svi sudionici obnove koji su već u proceduri moći će birati koja im je povoljnija varijanta, čime ćemo im odmah omogućiti cjelokupni iznos. Vrlo je važno da ljudi znaju da im je novac odmah osiguran, a ne da moraju o tome razmišljati', rekao je Bačić.

Tomašević je nadodao da kod Zagreba ipak postoji razlika jer Grad sufinancira 20 posto u obnovi privatnih zgrada.

Bačić je rekao da ne zna koliko će kuća ove godine biti obnovljeno i da ne želi davati nikakva obećanja. 'Nećemo dozvoliti da od 1. studenog ljudi budu u kontejnerima pa ćemo nastojati prvo obnoviti njihove kuće, ali ukoliko ne uspijemo, onda ćemo za njih osigurati prikladne niskoenergetske kuće. U Italiji, šest godina nakon potresa, ljudi i dalje žive u takvim kućama', rekao je.

Dodao je da bi u četvrtom ili petom mjesecu trebala početi gradnja zamjenskih kuća u Zagrebu.