'Porezna reforma će građanima omogućiti veće plaće, to nam je najbitnije u ovim okolnostima, a isto tako vodit će računa o daljnjoj fiskalnoj decentralizaciji. Prema tome, s te strane apeliram na sve da prije nego što donose konačne zaključke budu još malo strpljivi, idućeg tjedna ćemo prezentirati novi krug reforme', izjavio je Plenković u Banskim dvorima nakon redovitog sastanka parlamentarne većine.

Kako su iz Vlade već najavili, porezne izmjene na snagu bi trebale stupiti od 1. siječnja iduće godine, a u posljednje vrijeme se u medijima spekulira o tome kako bi reforma trebala izgledati, pa se tako spominju i ukidanje prireza, koji je prihod jedinica lokalne samouprave, intervencije oko poreza na dohodak, kao i smanjenje stope doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja.

Upitan je li ukidanje prireza definitivna odluka i koja bi bila kompenzacija za taj potez, Plenković je iznio podatke po kojima su prihodi lokalnih jedinica od poreza na dohodak i prireza 2016. godine iznosili oko 10,6 milijardi kuna, zahvaljujući reformi financiranja jedinica u 2018. skočili su na 13,3 milijarde kuna, da bi u 2022. dosegnuli oko 17,7 milijardi kuna.

'Nema jedinice koja je u minusu'

Stoga je ustvrdio da nema jedinice koja je u minusu u odnosu na razdoblje prije reforme.

'Nema te jedinice, ako neke imaju, onda smo ih kompenzirali izravnanjem, dali smo im dodatna sredstva. Nitko, ali baš nitko nije u minusu', izjavio je Plenković, napomenuvši da postoje županije kojima su prihodi od 2017. narasli za 86 posto, dok je prosjek 70 posto.

Odgovarajući na pitanje novinara o pojedinim čelnicima jedinica koji kritiziraju najavu ukidanja prireza, Plenković je rekao da oni govore na temelju napisa u medijima, koji nisu utemeljeni na cjelovitim saznanjima o reformi.

'Ovi koji su jako borbeni i jako uplašeni neka malo pogledaju brojeve i kažu javnosti kako su im išli prihodi gore', poručio je Plenković. 'Jako zgodnim' je ocijenio to da sada neki koji inače 'vape' za što manje države i poreza, kada su najavljena ukidanja, protive se tome.

Retorički se upitao kako da oni koji su birani na lokalnoj razini preuzmu dio odgovornosti i primjerice odrede kolike će biti pojedine visine davanja njihovih građana. 'U konačnici, prirez nemaju svi, 305 jedinica ga ima, ovi drugi nemaju', napomenuo je predsjednik Vlade.

O preporukama Lagarde i cijenama naftnih derivata

Na pitanje o preporukama predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde da vlade zemalja EU-a smanje potpore za energetsku krizu, s obzirom na to da ona jenjava, Plenković je rekao da, kako se situacija bude mijenjala, Vlada će tako adaptirati i kalibrirati mjere, podsjetivši da je trenutnim paketom cijena struje regulirana do kraja rujna, a plina do iduće godine.

Istaknuo je i izrazito povoljne cijene naftnih derivata. Naime Vlada je jučer na telefonskoj sjednici donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, prema kojoj će od utorka litra osnovnog benzina stajati 1,32 eura (9,95 kuna), što je osam centi manje nego sada, a litra osnovnog dizela 1,23 eura (9,27 kuna), također osam centi manje.

Upitan razmišlja li se o ukidanju ograničenja u formiranju cijena naftnih derivata ili pak, u kontekstu predstojeće turističke sezone, samo o ukidanju ograničenja na autocestama, Plenković je rekao da se situacija prati.

'Sagledat ćemo, ukoliko cijene i dalje budu ovako 'dobre' kao i sada, gdje se otvara prostor da i dalje ostanu prihvatljive i pristupačne našim građanima, a da se istodobno neki od tih elemenata postupno vraćaju na neku raniju situaciju. Pratimo to, imamo još vremena do onog intenzivnog početka turističke sezone', izjavio je Plenković.

Predsjednik Vlade Plenković rekao je u utorak da će ministar zdravstva Vili Beroš razgovarati s medicinskim sestrama i tehničarima koji su najavili prosvjed i mogući štrajk sa zahtjevima za povećanjem plaća.

Plenković je nakon sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima podsjetio da je rast prosječnih plaća u mandatu njegove vlade bio 48 posto dok je u mandatu Zorana Milanovića bio 2,8 posto, što po njegovim riječima govori o snažnoj opredijeljenosti Vlade da podiže gospodarski i socijalni standard građana.

Objasnio je da je to je bio cilj svih poreznih reforma, rasterećenja, gospodarskog rasta, dizanja prosjeka razvoja Hrvatske s 59 posto prosjeka na 73 posto prosjeka EU-a, dok su svi pregovori sa socijalnim partnerima imali važnu karakteristiku - konsenzualni trend dogovora o povećanju plaća.

Plaće rasle puno više od godišnje inflacije

Premijer je ustvrdio da je povećanje plaća u zadnjih sedam godina više u odnosu na kumulativnu inflaciju, odnosno da su plaće rasle puno više nego što je bila godišnja inflacija, a kad se sve to zbroji, ekonomski i socijalni standard naših građana je viši.

Rekao je i da rade na novom Zakonu o plaćama, koji će obuhvatiti državne i javne službe, gdje savjetodavnu ulogu ima Svjetska banka prateći rad ministarstava u tom pogledu.

Upitan hoće li ministar Beroš razgovarati s predstavnicima medicinskih sestara i tehničara, rekao je da hoće i da oni stalno razgovaraju, kao i svi drugi ministri u svojim resorima. 'Jako je važno da ministri maksimalno identificiraju sve bitne teme, a nakon toga konačne odluke dogovaramo na razini Vlade', dodao je.

Ponuda Malenice sucima - sjajna

U vezi zahtjeva sudaca za većim plaćama, ustvrdio je da je ponuda ministra Malenice, o kojoj je izvijestio koaliciju, sjajna, razgovaraju i nastavit će s time, a sutra je sastanak radne skupine. 'Razumijem suce, svi žele imati bolje plaće.'

Ne smatra da je to što je Ministarstvo pravosuđa zatražilo popis onih koji su u bijelom štrajku pritisak na neovisnu sudbenu vlast jer kao tijelo zaduženo za organizacijske aspekte vjerojatno ima pravo znati tko je ili nije u štrajku.

Ne smatra neuobičajenim ni to što je Ministarstvo napravilo istraživanje o potpori javnosti štrajku, jer 'što bi inače trebala država, na temelju toga kako puše vjetar određivati neke stvari', a kaže i kako to nije prvi put da se bilo koje ministarstvo upustilo u ispitivanje pojedinih tema na način da koriste agencije koje se time bave.

Komentirao je i sjednicu Odbora za pravosuđe, čiji su članovi ispitivali glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek o okolnostima ostavke tadašnje ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić.

'Što se nas tiče, važno je da se Odbor održao, da glavna državna odvjetnica koja ima naslov dođe pred Hrvatski sabor ili neka od njegovih tijela i odgovori na pitanja zastupnika i to je sve', rekao je Plenković.

Odbacujem oporbene teze da HDZ upravlja DORH-om

Za teze oporbe da HDZ upravlja DORH-om i da je glavna državna odvjetnica njegova 'produžena ruka' ustvrdio je da u opoziciji dominiraju agresija, fabricirani argumenti, izmišljene teze, kuloarska pabirčenja koja se perpetuiraju i to onda postaje dio naslovnica, a imaju i podršku pojedinih komentatora.

'Stvari su tu vrlo banalne. Dokazivati nekom da je DORH neovisan u mandatima naših vlada, morate biti slijepi, gluhi i nijemi da nije jasno kakva je situacija ovdje. Da DORH funkcionira tako da je marioneta u rukama nekog od nas, onda se niti pet posto visokoprofilnih slučajeva koje smo imali u političkom smislu ne bi nikada dogodilo', rekao je.

Ocijenio je da su teze oporbe 'toliko stupidne da ne zna kome su više zanimljive da ih perpetuira', no kaže da razumije oporbu jer im je njihova politička pozicija političke stabilnosti nerješiva enigma. 'Ne mogu pobijediti i onda idu s difamacijom i napadaju državnu odvjetnicu zbog nekih internih odluka DORH-a.'

'Da smo mi nekakva zavjerenička ekipa, valjda bismo našli nekoga u DORH-u da se javi na natječaj za ravnatelja USKOK-a ako je bilo nešto problematično s bivšom ravnateljicom. Sve te teze su lako oborive, u biti su jadne i nekada mi ih je žao', zaključio je premijer.