Državni zavod za statistiku već je objavio konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova, ali su podaci o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti potaknuli nova pitanja u javnosti nakon što su objavljeni neki neujednačeni podaci. Iako su iz DZS-a poručili da ni u jednom trenutku na njihovim stranicama nisu bile dostupne dvije različite tablice, dvojbe su ostale.

Ravnateljica Brković na početku je naglasila da je u Popis stanovništva uloženo puno truda, a u njegovoj provedbi korištena su iskustva drugih zemalja, što je sve 'doprinijelo uspješnosti Popisa'.

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17 posto) i 2.006.704 žene (51,83 posto), a u odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto, istaknula je Brković.

U svim županijama, dodala je, smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto), prenosi Dnevnik.hr.

'Pitanja o vjeri bila su jasno postavljena', ustvrdila je Brković, dodajući da popisivači nisu smjeli sugerirati odgovor, niti ga komentirati. 'Odgovori su se bilježili upravo onako kako je osoba slobodno izjasnila', dodala je. Osim toga, pored pitanja stajalo je metodološko objašnjenje što je to vjera i kako se izjasniti, baš kao i za pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici.

Udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto.

Od posljednjeg popisa stanovništva, broj katolika u Hrvatskoj pao je s 86,28 posto na 78,97 posto. Katolicima u Hrvatskoj sada se izjašnjava 3.057.735 stanovnika, dok ih je 2011. bilo 3.697.143. Pravoslavaca je 3,32 posto, a prije deset godina bilo ih je 4,44 posto. Muslimana je sada 1,32 posto, što je pad u odnosu na ranijih 1,47 posto. Udio nevjernika/ateista vinuo se s a 3,81 posto na 4,71 posto, a 1,72 posto osoba nije se izjasnilo na pitanje o vjeri. Veći je i broj agnostika, te ih je sada 1,68 posto u odnosu na prethodnih 0,86 posto.

'Ono što je izazvalo najviše reakcija je broj ostalih kršćana od 186.960 osoba i broj osoba koje su ušle u kategoriju ostale religije, pokreti i svjetonazori, njih 37.066', rekla je Brković.

Navedeno je da se od tih 186.960 ostalih kršćana, ili 4,82 posto, 180.368 osoba izjasnilo kršćanima, a od njih se 157.388 osoba na pripadnost o vjerskoj zajednici izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi.

Pepeljuga, Sandokan, Jedi vitez i dijete svemira u Katoličkoj crkvi

Prema materinskom jeziku, 95,25 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1 posto.

'Politika se zasigurno nije umiješala', odgovorili su iz DZS-a na kritike novinara da su neka pitanja i dalje neodgovorena. 'Nakon što se napravi studija i proanaliziraju svi modaliteta i sva obilježja, mislimo da neće biti nikakav problem', kazali su, dodajući da je DZS imao najbolje namjere s pitanjima o vjeri i vjerskim zajednicama.

'U nekim slučajevima možebitno ispitanik nije shvatio, a mi smo postavili pitanja na najjednostavniji mogući način. Na pitanje o vjeri ispitanik se slobodno izjašnjava, a u korelaciji s pitanjem o vjerskoj zajednici zahtijeva možda analizu sa sociolozima religije', poručili su. Bilo je ispitanika koji su se na pitanje o vjeri izjasnili kao Pepeljuga, Sandokan, Jedi vitez i dijete svemira u Katoličkoj crkvi.

Popis je proveden u teškim epidemiološkim uvjetima, neki popisivači naknadno su bili uključivani: 'Ako nisu napravili ono što smo očekivali, znat ćemo to pojasniti u našim izvještajima o kvaliteti, koji moramo dostaviti Eurostatu', rečeno je.

Je li DZS trebao drukčije postaviti pitanje, s obzirom da i dalje postoje nedoumice?

'Definirali smo ovaj upitnik još 2018., pa smo ga slali raznim institucijama i organizacijama, tražeći mišljenje. Dobili smo preko 20 komentara i odgovora, uključujući onaj od Ureda za odnose s vjerskim zajednicama, gdje oni pišu razloge zašto bi se trebalo uvesti to pitanje. Ono je naknadno uključeno u popisni obrazac', kazali su.

'Ako bih ja nešto promijenio, to bi bilo da se popis provede po metodi iz 2011. pa da popisivači mogu pojasniti ispitanicima pitanje o vjeri', kazao je suradnik ravnateljice Brković.

Postavilo se i pitanje popisivanja stranaca u Hrvatskoj, a popisali su se samo oni koji su bili više od godinu dana u Hrvatskoj, 'ili imali namjeru da budu'. Nisu popisivani strani vlasnici nekretnina u Hrvatskoj.

Pred kraj konferencije za novinare, rečeno je da će interna istraga pokazati kako se tablica s oprečnim podacima iz DZS-a uopće pojavila u medijima. Istraga je pokrenuta protiv 'nepoznatog počinitelja'.